Poslovne vesti - Crna Gora

Nekvalitetni krediti uzrokuju velike probleme

Visok nivo nekvalitetnih kredita (NPL) i njihova niska pokrivenost moraju uticati na banke, a nerješavanje tog problema može prouzrokovati nesagledive probleme u sistemu, ocijenila je finansijski ekspert Mira Erić Jović.

„Nerealno je očekivati da će vrijeme učiniti svoje po pitanju NPL-a, jer nerješavanje tog problema može prouzrokovati probleme na nivou sistema. Neophodno je suštinsko, a ne kozmetičko rješenje“, poručila je Erić Jović u Privrednoj komori (PKCG) na informativnoj sesiji o Zakonu o sporazumnom finansijskom restrukturiranju.

Ona je kazala da se uticaj NPL-a na pad kreditene aktivnosti može posmatrati kao spirala iz koje je neophodno pronaći izlaz, jer bi takvo stanje, u protivnom, moglo prouzrokovati nesagledive posljedice, ne samo po banke.

Erić Jović je navela da je analiza stanja u regionu pokazala da pokrivenost NPL-a nije na zavidnom nivou, a da je u Crnoj Gori, gdje iznosi 46,3 odsto, najniža.

Ona je dodala da visok nivo NPL utiče na loše finansijske performanse banaka, zbog čega one moraju da se zadužuju po višim cijenama, što za posljedicu ima smanjenje kreditne aktivnosti i rast kamatnih stopa.

Problem visokog nivoa NPL-a bi, prema riječima Erić Jović, trebalo rješavati sveobuhvatno, što je u interesu dužnika, povjerilaca i države. Taj problem je, kako je kazala, moguće riješiti sudskim i vansudskim postupkom, pojedinačnim ili koordiniranim pristupom, koji bi podrazumijevao sporazumno finansijsko restrukturiranje.

Erić Jović je poručila da to restrukturiranje mora biti suštinsko i da bi dužnici trebalo da shvate da im ne može biti oprošten ukupan dug, već da moraju nešto i da plate.

„Povjerioci, sa druge strane, moraju da shvate da im neće biti izmirena sva potraživanja“, rekla je Erić Jović.

Predstavnik “PricewaterhouseCoopers”-a, Marko Fabris, saopštio je da su za proces sporazumnog finansijskog restrukturiranja važni sporazumi o mirovanju obaveza, ali i otvorenost i transparentnost.

„Imam utisak da su dužnici ponekad ambiciozniji više nego što bi trebalo. Oni bi trebalo da budu realni i da sagledaju da li ih je upravo ta ambicioznost dovala u lošu poziciju“, kazao je Fabris i dodao da bi, sa druge strane, zahtjevi banaka trebalo da budu konstruktivni.

Za rješavanje pitanja visokog udjela NPL-a u ukupnim kreditima važne su, prema njegovim riječima, operativne mjere, koje zahtijevaju detaljnu analizu, ali i poznavanje vlasničke strukture dužnika.

„Ključni faktor sporazumnog finansijskog restrukturiranja je povjerenje između svih strana u procesu“, poručio je Fabris.

Predstavnik “Ernst and Yung”-a iz Ljubljane, Luka Vesnaver, smatra da kriza, prouzrokovana problemom visokog učešća NPL-a u ukupnim kreditima, potresa cijeli region, ali i da nema mnogo instrumenata koje je moguće primijeniti.

„I u Sloveniji smo se susreli sa istim problemom, samo malo ranije. Kroz proces sporazumnog finansijskog restrukturiranja kod nas je uspješno prošao jedan broj kompanija“, kazao je Vesnaver.

Finansijski ekspert Luiđi Pasamonti naveo je da sporazumno finansijsko restrukturiranje predstavlja nadu i dobru priliku za zajmodvce, dužnike i posrednike da će se problem visokog udjela NPL-a uspješno prevazići.

On je dodao da je analiza pokazala da bi se trećina NPL-a mogla riješiti kroz sporazumno finansijsko restrukturiranje, a trećina pojedinačno.

Predsjednik PKCG, Velimir Mijušković, podsjetio je da je Zakon o sporazumnom restrukturiranju u Crnoj Gori stupio na snagu 1. maja, ali da njegov suštinski dio, takozvani Podgorički model, nije zaživio na pravi način.

„Razlozi za to postoje na obje strane i kod banaka i kod privrede. Banke ne pokazuju dovoljan stepen interesovanja, a od privrede izostaje očekivani pritisak, što je posljedica njihove nedovoljne informisanosti o mogućnostima koje se nude kroz taj model“, rekao je Mijušković.

On je podsjetio da je u Izvještaju o napretku iz oktobra ocijenjeno da crnogorski bankarski sektor ostaje stabilan, ali da visok nivo NPL-a ostaje ključni problem.

„PKCG treba da uloži dodatne napore kako bi pomogla privrednicima da prepoznaju Podgorički model kao priliku za prevazilaženje nagomilanih problema, ali i da bude aktivna u komunikaciji sa bankama“, naveo je Mijušković.

On je dodao da se očekuje da razultati primjene Podgoričkog modela neće izostati.

„Ono što je važno, to je postojanje poreskih podsticaja koji prate proces restrukturiranja, jer se na otkupljeni kredit ne plaća porez na dodatu vrijednost (PDV). Postoje i podsticaji vezani za poreze na dobit i plaćanje poreskog duga na rate“, kazao je Mijušković.

PKCG će, kako je zaključeno na sesiji, ukoliko bude u mogućnosti preuzeti ulogu inicijatora, kako bi se ubrzao proces dobrovoljnog finansijskog restrukturiranja u Crnoj Gori.

Direktor Direktorata za finansijski sistem i unaprijeđenje poslovnog ambijenta Ministarstva finansija, Bojana Bošković, saopštila je da Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju predstavlja alat koji može pomoći dužniku da otplati kredit.

„Treba da se potrudimo da taj alat iskoristimo na najbolji mogući način“, kazala je Bošković.

Predstavnik Centralne banke (CBCG), Marijana Mitrović, saopštila je da je cilj Zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju ozdravljenje dužnika, koje je u interesu banaka i čitavog sistema.

Ona je navela da je za primjenu Zakona važno to da sporazumno finansijsko restrukturiranje uđu dužnici koji imaju probleme sa likvidnošću, ali su solventni na dugom roku, odnosno preduzeća koja imaju perspektivu razvoja u budućnosti.

Mitrović je navela da je udio nekvalitetnih u ukupnim kreditima na kraju juna u Crnoj Gori iznosio 15,6 odsto ili 372 miliona eura, što je 7,5 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

„To pokazuje da nekvalitetni krediti imaju opadajući trend, iako su i dalje na visokom nivou”, rekla je Mitrović.

Ona je dodala da su krediti privredi na kraju juna iznosili 958 miliona eura ili 40 odsto ukupnih. Krediti odobreni privredi su, prema njenim riječima, porasli u odnosu na isti period prošle godine 0,8 odsto.

„Privredi je u prvih pet mjeseci ove godine odobreno 190,3 miliona eura novih kredita. Nekvalitetni krediti privrede su na kraju juna iznosili 279 miliona eura i činili su 70 odsto ukupnih NPL“, navela je Mitrović.