Fiskalni savet: Budžetski deficit 3,5 umesto 5,9 odsto BDP-a

Bez autora
Aug 29 2015

Budžetski deficit u 2015. godini, planiran na nivou od 5,9 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), mogao bi da bude sveden na oko 3,5 odsto, objavio je danas Fiskalni savet, ali i upozorio da bi on u 2016. mogao da bude i veći, ukoliko Vlada Srbije bude odustala od mera štednje, pre svega od smanjenja plata i penzija.U mesečom izveštaju o fiskalnim kretanjima za jul ove godine, Fiskalni savet je ocenio da je stvarna mera umanjenja budžetskog deficita oko 4,5 odsto BDP-a.

Budžetski deficit u 2015. godini, planiran na nivou od 5,9 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), mogao bi da bude sveden na oko 3,5 odsto, objavio je danas Fiskalni savet, ali i upozorio da bi on u 2016. mogao da bude i veći, ukoliko Vlada Srbije bude odustala od mera štednje, pre svega od smanjenja plata i penzija.

U mesečom izveštaju o fiskalnim kretanjima za jul ove godine, Fiskalni savet je ocenio da je stvarna mera umanjenja budžetskog deficita oko 4,5 odsto BDP-a.

Smenjenje budžetskog deficita, prema proceni Fiskalnog saveta, postignuto je poboljšanjem naplate poreskih prihoda i neuobičajeno velikim uplatama javnih preduzeća i državnih agencija u budžet, dok su rashodi manji od planiranih usled malih troškova za isplatu otpremnina zbog kašnjenja u racionalizaciji broja zaposlenih, kao i za javne investicije.

Fiskalni savet je procenio da bi u 2016. godini fiskalni deficit mogao da se trajno spusti na oko 3,5 odsto BDP-a ukoliko se dosledno sprovedu sve najavljene mere fiskalne konsolidacije.

Prema oceni Saveta, glavne mere koje će u 2016. nastaviti da umanjuju deficit, su zamrzavanje penzija i zarada, zbog čega bi deficit mogao da bude niži za 20 do 25 milijardi dinara, zatim racionalizacija broja zaposlenih u javnom sektoru (deficit manji za oko 15 milijardi) i uvođenje plaćanja takse za javni servis (oko osam milijardi dinara).

U mesečnom izveštaju Fiskalnog saveta navedeno je da će naredne godine na povećanje budžetskog deficita uticati rast izdvajanja za kamate, za oko 10 do 15 milijardi dinara, zato što je i 2015. znatno porastao javni dug.

Neporeski prihodi verovatno će 2016. godine biti niži za najmanje 10 milijardi dinara u odnosu na 2015. godinu zato što neće biti nove uplate EPS-a od 7,4 mijardi dinara i nekih drugih jednokratnih uplata.

"Očekujemo i da se izdvajanja za javne investicije povećaju za najmanje 20 milijardi dinara, jer trenutna izdvajanja za ove namene nisu dovoljna da podrže privredni rast u Srbiji, a troškovi otpremnina će verovatno biti veći u 2016. u odnosu na 2015. godinu za preko pet milijardi dinara", navedeno je u izveštaju.

Ukoliko se odustane od glavne mere za smanjenje deficita u 2016. godini, a to su zamrzavanja penzija i plata, izgubila bi se osnovna poluga ne samo za snižavanje deficita, već i za strukturno prilagođavanje javnih finansija Srbije jer su državna izdvajanja za plate i penzije još uvek znatno iznad svog održivog nivoa, navedeno je u julskom izveštaju Fiskalnog saveta.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik