Poslovne vesti - Bosna i Hercegovina

Najveća farma muznih krava u BiH, svakog mjeseca pola miliona litara mlijeka

Nadomak Tuzle, smještena na području dviju općina, Kalesije i Živinica, nalazi se Farma muznih krava Spreča, najveća farma ove vrste u Bosni i Hercegovini. Farma Spreča, čije mlijeko u potpunosti otkupljuje sarajevska mljekara Milkos, jedna je od prvih farmi u BiH koja je zadovoljila sve uslove za izvoz mlijeka u Evropsku uniju.

Uprkos veličini i značaju u industriji mlijeka u BiH, do farme iz Gornjih Vukovija vodi makadamski put, a o farmi se vrlo malo zna i njenu tačnu lokaciju znaju samo oni koji su direktno ili indirektno uključeni u njen rad.

Farma danas posjeduje oko 1.500 stočnih grla, od čega su oko 800 njih muzne krave, koje mjesečno daju oko pola miliona litara mlijeka. Farma Spreča je na ovom području postojala i prije rata, a nakon katastrofalnog procesa privatizacije, farmu je otkupio Milkos i nakon ulaganja od gotovo 20 miliona KM, postala je glavni nosilac domaće proizvodnje mlijeka u BiH.

Prvi spremni za Evropu

"Imamo nešto više od 1.500 grla u ovom momentu, od toga je oko 800 muznih krava. Najveći dio krava muzara su iz porodice holstein, dok je ostatak muznih krava iz porodice simentalki. Ukupan kapacitet našeg sistema za mužu je oko 1.100 grla, tako da mi imamo prostora da još rastemo, što i jeste plan. Uz povećanje broja muznih krava planiramo povećati i ukupan broj grla, koji bi iznosio oko 2.500. S tim bi godišnja proizvodnja mlijeka iznosila oko 12 miliona litara", kazao nam je Ivica Jožef, vršilac dužnosti na Farmi Spreča.

O kakvoj farmi je riječ, govori i podatak da je farma još 2012. imala posjetu delegacije Evropske komisije, koja na rad farme nije imala nikakve ozbiljne primjedbe. Najveće primjedbe su se odnosile na dio posla koji je država trebala da završi kada je u pitanju proizvodnja mlijeka. Upravo zbog ovoga u Farmi Spreča trenutni zastoj u izvozu mlijeka ne vide kao veliki problem.

"U posljednje tri godine BiH je odstranila sve nedostatke i mi smo došli dotle da je Evropa odobrila izvoz mlijeka. Ovo mešetarenje kojem svjedočimo su samo posljednji trzaji da se ugodi nekim lobijima. Mi smo ispunili uslove, Evropa je to jasno rekla i samo je pitanje trenutka kad ćemo mlijeko izvesti iz BiH", dodao je Jožef.

Kako kaže, izvoz mlijeka u Evropu će za mljekare donijeti dodatnu sigurnost tokom samog procesa proizvodnje, s obzirom na to da će garantovati plasman mlijeka, koje će sada moći plasirati na znatno veće tržište.

"BiH je zatrpana stranim mliječnim proizvodima. Dosad su proizvođači mlijeka bili u opasnosti da svoje mlijeko ne prodaju mljekarama, jer lako dođe do zasićenosti bh. tržišta, uglavnom zbog uvoznih lobija. Sada, kad se otvori put u Evropu, imamo garant da će se mlijeko koje se proizvede otkupiti, jer tržište Evrope se ne može tako lako zasititi. BiH i dalje nema politiku otkupa viškova mlijeka, tako da je izvoz u ovom trenutku najbolja opcija, koja će osigurati i porast proizvodnje", kazao nam je Jožef.

Zaokružen proces proizvodnje

Pored proizvodnje mlijeka, Farma Spreča obrađuje i 1.200 hektara poljoprivrednog zemljišta, koje u većini služi za proizvodnju hrane za krave, a u perspektivi će služiti i za proizvodnju bioplina, koja bi u manjem kapacitetu trebalo da započne već u proljeće naredne godine.

"Papirologija nije još realizovana, ali što se tiče ideje kako će izgledati, na koji će način funkcionisati, to smo mi razradili do detalja, tako da bismo, ako se ovo sa papirologijom ne bude odužilo, do proljeća mogli krenuti u proizvodnju", navodi Jožef.

Bioplin podrazumijeva proizvodnju električne energije iz goveđeg stajnjaka, koji farma dnevno proizvede oko 60 tona. Da bi projekat proizvodnje bioplina zaživio u puno kapacitetu i bio održiv, potrebno je povećati količinu stajnjaka na 90 tona dnevno.

"Bioplin će proizvoditi električnu energiju koja će se distribuirati u mrežu. Od nusproizvoda, čvrste mase koja ostane nakon proizvodnje električne energije, pravit ćemo pelet, a tečni dio ćemo koristiti za navodnjavanje. Toplota koja se bude generirala tokom procesa će biti korištena za grijanje staja zimi, odnosno za stakleničku proizvodnju tokom ostatka godine. Na sve postoji mogućnost i dobijanja subvencija iz EU, tako da ćemo mi imati jedan u potpunosti iskorišten i zaokružen proces", kazao je Jožef.

Poticaji

Uprkos svom značaju i bh. mljekarskoj proizvodnji, Farma Spreča dijeli sudbinu svih malih poljoprivrednih proizvođača, kada su u pitanju poljoprivredni poticaji. Kako nam je kazao direktor Jožef, dugovanja prema Spreči, po pitanju poticaja, u jednom su trenutku dosegla i dva miliona KM.

"Poljoprivreda je nešto što zahtijeva subvencije i ona nije rentabilna ni u Danskoj, ni u Holandiji ni u Njemačkoj. Ali to njih nije spriječilo da je razvijaju. Mi kao proizvođači još plaćamo porez i mi samo tražimo dio tog novca nazad, ne tražimo sve, a kamoli da nam se da više od onoga što smo platili. Prema nama su dugovanja u jednom trenutku po pitanju poticaja bila više od dva miliona KM", izjavio je Jožef.

BiH treba prepoznati da u mlijeku i mesu ima mogućnost da možda i temelji sav svoj izvoz, s obzirom na potencijale koje posjeduje i Sprečanska i ostale doline, kao i planinski predjeli u BiH.

"Mislim da se u ove farme treba ulagati, kako bi one postale reprocentri za proizvodnju steonih junica. Imamo nevjerovatno mnogo potencijala i za mlijeko i za meso, postoje sjajni potencijali. Mi samo trebamo to prepoznati. U govedarstvu je na Zapadu sve jasno, ništa više nije pitanje ili nepoznanica. Sve greške koje su oni pravili tamo mi imamo priliku preskočiti i primijeniti samo kvalitetne mjere", dodao je Jožef.