Poslovne vesti - Hrvatska

Krediti u godini smanjeni za 251 milijun kuna

Ukupni krediti sektoru kućanstava u srpnju su iznosili 126,9 milijardi kuna te su blago sniženi i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, pokazuju posljednji podaci Hrvatska narodna banka (HNB) o distribuciji kredita kreditnih institucija.

Tako su krajem srpnja krediti stanovništvu bili niži za 768 milijuna kuna ili 0,6 posto, u odnosu na lipanj, dok se na godišnjoj razini bilježi pad od 0,2 posto ili 251 milijun kuna. U usporedbi s krajem prošle godine, porasli su, pak, za 417 milijuna kuna ili 0,3 posto.

Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u analizi podataka HNB-a, objavljenoj u utorak, ističu da je pad kredita u srpnju zabilježen nakon šest uzastopnih mjeseci blagog rasta na godišnjoj razini.

U valutnoj strukturi kredita stanovništvu, s udjelom od 70 posto, dominiraju devizni krediti, uključujući i one s valutnom klauzulom, pa je aprecijacija kune u odnosu na švicarski franak na mjesečnoj razini za 2,3 posto doprinijela mjesečnom padu ukupnih kredita stanovništvu iskazanih u kunama, kažu iz RBA.

Godišnjem padu kredita u srpnju, pak, pridonijelo je jačanje kune u odnosu na euro za 0,6 posto. No s druge strane, ističu analitičari RBA, na godišnjoj je razini kuna u odnosu na franak zabilježila razmjerno snažnu deprecijaciju, od 13,5 posto, čime je relativno ublažen godišnji pad kredita iskazanih u kunskom izrazu.

Promatrajući strukturu kredita prema namjeni, vidljivo je da gotovo polovica, odnosno 48 posto, čine stambeni krediti, koji su krajem srpnja iznosili 61 milijardu kuna. Premda su na mjesečnoj razini smanjeni za 616 milijuna kuna ili jedan posto, stambeni krediti stanovništvu su u odnosu na prošlogodišnji srpanj veći za 358 milijuna kuna ili 0,6 posto.

Iz RBA pritom navode kako su se spomenute tečajne razlike na mjesečnoj i godišnjoj razini posljedično odrazile i na kretanje ove skupine kredita, s obzirom da valutni krediti, uključujući i one s valutnom klauzulom, čine više od 92 posto ukupnih stambenih kredita stanovništvu.

Gotovinski nenamjenski krediti, koji su krajem srpnja iznosili 39,5 milijardi kuna, čine gotovo trećinu ukupnih kredita stanovništvu. Oni su u odnosu na lipanj viši za 100 milijuna kuna ili 0,3 posto, dok su na godišnjoj razini zabilježili razmjerno značajan rast od 1,4 milijarde kuna ili 3,5 posto.

Na trećem mjestu u strukturi kredita prema namjeni su krediti po prekoračenjima na transakcijskim računima, u iznosu od 8 milijardi kuna, koji čine oko 6 posto ukupnih kredita stanovništvu, a u srpnju su zabilježili pad na mjesečnoj i godišnjoj razini za 1,3, odnosno 3,4 posto.