Centru za zaštitu korisnika finansijskih usluga Narodne banke Srbije građani se, i dalje, najviše žale na rad banaka. Tako je u ovoj godini podneto 1.024 pritužbi od čega je nešto manje od polovine bilo, kako se to svrstava, preuranjeno, jer se stanovništvo prvo obratilo centralnoj banci, a ne instituciji čije je usluge koristilo. I pored toga, u drugom tromesečju ove godine za 17 odsto je veći broj primedbi nego u periodu od januara do marta, što je gotovo 85 odsto svih žalbi na rad finansijskih institucija. Najčešće su se žalili građani koji koriste stambene i potrošačke kredite. Isticali su da im banke nisu tačno vratile novac koji su više zaračunale na uzete kredite u stranoj valuti, pre svega u švajcarskim francima. Smatraju da im nije dobro urađena korekcija glavnice, prema propisu. Građani su, takođe, zahtevali pojašnjenje predloženih modela olakšica za zajmove u švajcerskim francima, kao i vraćanje naplaćenih kursnih razlika u vreme pre primene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga.
Centru za zaštitu korisnika finansijskih usluga Narodne banke Srbije građani se, i dalje, najviše žale na rad banaka. Tako je u ovoj godini podneto 1.024 pritužbi od čega je nešto manje od polovine bilo, kako se to svrstava, preuranjeno, jer se stanovništvo prvo obratilo centralnoj banci, a ne instituciji čije je usluge koristilo.
I pored toga, u drugom tromesečju ove godine za 17 odsto je veći broj primedbi nego u periodu od januara do marta, što je gotovo 85 odsto svih žalbi na rad finansijskih institucija. Najčešće su se žalili građani koji koriste stambene i potrošačke kredite.
Isticali su da im banke nisu tačno vratile novac koji su više zaračunale na uzete kredite u stranoj valuti, pre svega u švajcarskim francima. Smatraju da im nije dobro urađena korekcija glavnice, prema propisu. Građani su, takođe, zahtevali pojašnjenje predloženih modela olakšica za zajmove u švajcerskim francima, kao i vraćanje naplaćenih kursnih razlika u vreme pre primene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga. Oni, koji nisu u stanju da otplaćuju rate kredita jer su ostali bez plata i posla, žalili su se da im banke ne izlaze u susret i ne dozvoljavaju mirovanje zajma. Pritužbe su se odnosile i na pojedine banke koje nisu vratile sredstva obezbeđenja kada su pozajmice otplaćene.
- Neke banke i pored Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga pokušavaju da ućare i ne poštuju propis - smatra Mlađan Kovačević, ekonomista.
- One su samo po osnovu kamata za poslednjih deset godina veoma dobro zaradile, a kada treba da vraćaju više naplaćeno, onda zaboravljaju ili loše sračunaju. NBS bi trebalo da oštrije reaguje, sankcioniše banke koje se ne pridržavaju propisa i da ih javno obeleži.
Centar za zaštitu korisnika finansijskih usluga NBS postupao je po 645 pritužbi i 15 predloga za posredovanje, a u prvoj polovini godine zakazao je i 29 postupaka medijacije. Mnogi građani nisu znali da novi propis o zaštiti korisnika kredita ne važi retroaktivno, te tako ne mogu svi da dobiju nazad novac ukoliko im je banka zaračunala bez osnova veću kamatu ili devizni kurs.
Medijacije
U Prvoj polovini godine posredovali smo u 29 medijacija, što je za 40,8 odsto manje nego lane u istom periodu - navodi NBS.
- Postupak je okončan u 23 slučaja, pri čemu je trećina završena sporazumom između finansijske institucije i korisnika. Najveći broj posredovanja se odnosio na sporne odnose u vezi sa korišćenjem tekućih računa i to 17,6 odsto, stambenih kredita 11,8 odsto, kreditnih kartica 11,8 odsto...