Vlada Tuzlanskog kantona (TK) prihvatila je Informaciju o stanju u malim i srednjim preduzećima u Tuzlanskom kantonu u 2014. godini s prijedlogom smjernica rada za naredni period.Prema Informaciji, sektar malih i srednjih preduzeća u Federaciji BiH, pa tako i u Tuzlanskom kantonu, još je pod uticajem globalne ekonamske krize, a dodatno otežavajuće okolnosti bile su i vremenske nepogode koje su u 2014. pogodile većinu opština Tuzlanskog kantona.
Vlada Tuzlanskog kantona (TK) prihvatila je Informaciju o stanju u malim i srednjim preduzećima u Tuzlanskom kantonu u 2014. godini s prijedlogom smjernica rada za naredni period.
Prema Informaciji, sektar malih i srednjih preduzeća u Federaciji BiH, pa tako i u Tuzlanskom kantonu, još je pod uticajem globalne ekonamske krize, a dodatno otežavajuće okolnosti bile su i vremenske nepogode koje su u 2014. pogodile većinu opština Tuzlanskog kantona.
Zbog direktne izloženosti privrednim kretanjima i nepostojanja adekvatnih mehanizama i kapaciteta, subjekti male privrede često su dovedeni pred gašenje i ne uspijevaju preživjeti duže od tri godine.
U kategoriju malih i srednjih preduzeća ubraja se 99 posto preduzeća s područja Tuzlanskog kantona koji su predali svoje završne finansijske izvještaje za 2014. Taj podatak govori da su ona najznačajniji izvor zapošljavanja radne snage, ali i značajan izvor prihoda.
Preko 60 posto zaposlenih u privatnom sektoru Tuzlanskog kantona radi u malim i srednjim preduzećima, koja ostvaruju blizu 70 posto ukupnog prihoda od prodaje.
Koliko je značajan MSP sektor za privredu govori i činjenica da su u 2014. bilježili profit od blizu 90 miliona KM.
Iako se ukupan broj malih i srednjih preduzeća na području Tuzlanskog kantona u 2014. smanjio u odnosu na prethodnu godinu, broj zaposlenih na području Kantona je povećan te je zabilježen porast broja zaposlenih po preduzeću, što znači da su aktivna preduzeća u TK apsorbirala tu radnu snagu te su čak bila u mogućnosti da zaposle i nove radnike.
Od ukupnog broja malih i srednjih preduzeća na području Tuzlanskog kantona, najveći broj njih je s područja grada Tuzla (37,67 posto), a zatim slijedi 12,13 posto MSP-a s područja opštine Gračanica, te 11 posto s područja opštine Gradačac.
Najmanji broj MSP-a na području TK zabilježen je u opštini Teočak - svega 16 preduzeća iz MSP sektora. MSP sektor Tuzlanskog kantona je i u 2014. po broju zaposlenih na drugom mjestu iza Kantona Sarajevo, i bilježi porast broja zaposlenih na 34.323, a nalazi se na četvrtom mjestu po prosječnim mjesečnim troškovima plate po zaposlenom, koji iznose 1.415 KM.
I pored relativno niskih troškova koji se odnose na angažman radne snage, u sektoru MSP u TK-a neto dobit po zaposlenom u 2013. godini iznosi 2.490 KM, što je za skoro 30 posto manje od prosjeka na nivou FBiH, ali okvirno u rangu prosjeka na nivou FBiH i RS.