Među 100 kompanija Zapadnog Balkana sa kojima bi rado sarađivale firme iz Nemačke, našlo se i 28 preduzeća iz Srbije. Među njima su "Grah Automotiv" iz Batočine, "Meteh" iz Smedereva i "Perform" iz Požege. Nemački kupci dosad su potpisali četiri ugovora sa balkanskim proizvođačima. Ovo su prvi rezultati nemačke inicijative za pronalaženje dobaljvača u državama Zapadnog Balakna. Inicijativa je rezultat, kako objašnjava Martin Knap, direktor Nemačke privredne komore, zajedničkih političkih napora zemalja Zapadne Evrope i Zapadnog Balkana. Iz Srbije je 28 kompanija dobilo poziv od strane nemačkih firmi da učestvuju u avgustu na Konferenciji o Zapadnom Balkanu, objašnjava Knap.
Među 100 kompanija Zapadnog Balkana sa kojima bi rado sarađivale firme iz Nemačke, našlo se i 28 preduzeća iz Srbije. Među njima su "Grah Automotiv" iz Batočine, "Meteh" iz Smedereva i "Perform" iz Požege. Nemački kupci dosad su potpisali četiri ugovora sa balkanskim proizvođačima. Ovo su prvi rezultati nemačke inicijative za pronalaženje dobaljvača u državama Zapadnog Balakna.
Inicijativa je rezultat, kako objašnjava Martin Knap, direktor Nemačke privredne komore, zajedničkih političkih napora zemalja Zapadne Evrope i Zapadnog Balkana.
- Iz Srbije je 28 kompanija dobilo poziv od strane nemačkih firmi da učestvuju u avgustu na Konferenciji o Zapadnom Balkanu - objašnjava Knap.
- Najviše kompanija je pozvano iz Slovenije 38, iz Hrvatske 24, a iz Bosne i Hercegovine 20. Prema zvaničnom izveštaju nemačkog Udruženja za upravljanje materijalima, uvoz i logistiku nemački kupci su planirali da pošalju oko 170 zahteva za ponudu dobavljačima sa Balkana, a prosleđeno je 54 konkretnih upita za ponudu. Već u roku od tri nedelje nakon završetka konferencije, potpisana su četiri ugovora, iako je uobičajen prosek od 12 do 20 meseci za prvu realizaciju poslova. Potpisani su ugovori o poverljivosti kao prvi korak pre dostavljanja tehničke dokumentacije.
Kada je reč o nemačkim kompanijama koje već posluju u Srbiji, većina je zadovoljna zaposlenima. Pre svega kada je reč o motivaciji i učinku. Nedostaje, međutim, stručnog usavršavanja.
Ima dosta zaposlenih sa visokim obrazovanjem, ali je malo onih koji su imali specifičnu stručnu obuku, koja je potrebna za srednje pozicije u modernom industrijskom preduzeću - kaže Knap.
Birokratija i prepreke
Kada pitate predstavnike bilo internacionalnog, bilo domaćeg preduzeća koji su njihovi najveći problemi, uvek se pominju birokratija ili pravo. Oba rade sporo i komplikovano - napominje Martin Knap.
- Nadamo se da će proces reformi pokriti i debirokratizaciju. Uzmimo za primer Zakon o radu. U principu su preduzeća zadovoljna novim zakonom, ali s druge strane, na primer, u pravu na godišnji odmor postoji regulativa kako i u kom periodu treba da se iskoristi godišnji odmor.