Državne subvencije za kredite privredi

Bez autora
Dec 14 2015

Država bi subvencionisanjem bankarskih kamata mogla da pomogne preduzećima da lakše i jeftinije dolaze do kredita. Privrednik Nenad Popović ističe da je ključ u podršci realnom sektoru privrede.Na primer, kredite sa kamatom od šest odsto u evrima, država bi mogla da subvencioniše sa četiri odsto, pa bi privrednik plaćao kamatu od samo dva odsto. Privreda bi prodisala, kaže Popović. On smatra da subvencije u budžetu treba racionalnije opredeliti, pre svega, za podršku domaćim malim i porodičnim preduzećima

Država bi subvencionisanjem bankarskih kamata mogla da pomogne preduzećima da lakše i jeftinije dolaze do kredita.

Privrednik Nenad Popović za „Blic“ ističe da je ključ u podršci realnom sektoru privrede.

- Na primer, kredite sa kamatom od šest odsto u evrima, država bi mogla da subvencioniše sa četiri odsto, pa bi privrednik plaćao kamatu od samo dva odsto. Privreda bi prodisala - kaže Popović.

On smatra da subvencije u budžetu treba racionalnije opredeliti, pre svega, za podršku domaćim malim i porodičnim preduzećima.

- Naravno da treba stimulisati sve investitore, ali te stimulacije treba koncipirati tako da proizvedu najveći broj novih radnih mesta. Kada bi se tim novcem subvencionale kamate na kredite domaćim malim preduzećima, sa tih osam milijardi dinara mogli bi da se subvencionišu krediti od čak 200 milijardi dinara ili 1,6 milijardi evra po jeftinim kamatama od dva odsto. Sa tolikim dodatnim sredstvima domaća preduzeća sigurno bi zaposlila pet-šest puta više radnika od stranih kompanija - ocenio je nas sagovornik.

Popović kaze da je potpuno nelogično da danas, kada imamo istorijsku šansu za povećanje izvoza na tržište Rusije, zbog sankcija koje je ova zemlja uvela Turskoj i EU, Vlada smanjuje budžet za poljoprivredu.

- Poljoprivreda je naša najveća šansa za povećanje proizvodnje i novo zapošljavanje - zaključio je Popović.

Budžet netransparentan

- Budžet za 2016. je nedovoljno transparentan. Nedopustivo je da se za subvencije po osnovu starih ugovora i to, uglavnom, stranim kompanijama, predvidi osam milijardi dinara, a da niko, osim pojedinaca u Vladi, ne zna kome i koliko će tog novca biti isplaćeno - tvrdi Popović

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik