U fokusu - Bosna i Hercegovina

Deficit u trgovini sa EU 200 miliona

RS bilježi rast deficita u trgovini sa Evropskom unijom i uvoza u vrijeme kada iz tog bloka dolaze zahtjevi za dodatno otvaranje tržišta BiH pozivajući se na pravila tradicionalne trgovine sa Hrvatskom.

Vrijednost trgovine RS sa EU za 11 mjeseci ove godine iznosila je 3,653 milijarde, dok je u istom periodu robna razmjena dostigla 3,579 milijardi KM. Zabrinjavajući podatak je da je na povećanje obima spoljnotrgovinske razmjene uticalo isključivo povećanje uvoza od 6,3 odsto, dok je izvoz imao pad od 2,3 odsto. Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je RS za 11 mjeseci u zemlje EU izvezla robu vrijednu 1,724 milijarde, dok je uvoz istovremeno vrijedio 1,929 milijardi KM.

Zahtjev EU za prilagođavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kojim bi bio omogućen bescarinski izvoz u BiH, strahuju privrednici, mogao bi dokrajčiti domaću proizvodnju koja ni trenutno nije konkurentna evropskoj, o čemu svjedoče i podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni. Domaće firme bi u takvom raspletu situacije ostale bez velikog dijela našeg tržišta koje bi preplavila roba iz uvoza.

Potpredsjednik Privredne komore RS Mihajlo Vidić kaže da je očigledno da naše firme nisu konkurentne i da vlasti moraju podržati njihov razvoj i unapređenje.

- Biće to veoma težak proces koji podrazumijeva planski pristup i neophodna je veća podrška Vlade RS u vidu subvencija za povećanje konkurentnosti i blagovremeno usvajanje određenih standarda kvaliteta. BiH je naučila važnu lekciju kroz liberalizaciju izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, jer se ispostavilo da nismo konkurentni na evropskom tržištu - kaže Vidić.

On, međutim, ističe da nije sve tako crno i da raste potražnja za finalnim proizvodima našeg drvoprerađivačkog sektora.

- Očekujemo da će biti nastavljen i trend rasta izvoza električne energije, a nade se polažu i u zvorničku "Aluminu" - kaže Vidić.

Ekonomski analitičar Goran Radivojac smatra da naše firme nemaju kapacitet da se nose sa konkurentima na evropskom tržištu i naglašava da su i bez dodatnih povlastica za firme iz EU izložene velikoj konkurenciji.

- Naša industrijska proizvodnja raste samo kada raste tražnja u EU. Domaće proizvođače očekuje teška 2016. godina, jer nadležne institucije ne mare mnogo za njihove probleme kao da očekuju da će biti riješeni sami od sebe - kaže Radivojac.

Značaju razmjene RS sa zemljama EU pečat daje podatak da je za 11 mjeseci ove godine 72,8 odsto robe plasirano na evropsko tržište, dok je iz te ekonomske zajednice u Srpsku stiglo 48,3 odsto ukupno uvezenih proizvoda.