U fokusu - Bosna i Hercegovina

Novim Zakonom smanjen iznos za osnivački kapital

Novim Zakonom o privrednim društvima Federacije BiH osnivački kapital je, sa dosadašnje 2.000 KM, smanjen na 1.000 KM, što je, smatraju mnogi, značajan korak i pomoć privrednicima pri osnivanju firmi.

- Očekujemo da se usvajanjem ovog zakona otklone određeni nedostaci i da će se ubrzati postupak osnivanja firmi. Od ovog zakona očekujemo i da otkloni pravnu nesigurnost i ojača konkurentnost tržišta u Federaciji, što bi bila neka komparativna prednost za donošenje odluke o osnivanju firme ovdje.

Mislim da će tako biti otklonjene neke postojeće prepreke u postupku upisa društva u registar, kao i umanjeni troškovi cjelokupnog procesa, mada je taj trošak prve uplate za otvaranje firme, po meni, manje bitna stvar. Znatno je bitnija stvar da se ukupan postupak registracije firme vremenski skrati, da to bude efikasno, kazao je za Oslobođenje predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić.

Populistička mjera

Ova mjera, smatraju i u nevladinom sektoru, može donijeti poticajnu atmosferu za otvaranje novih biznisa, te daje hrabrost mladima zbog manjeg početnog kapitala.

- Generalno govoreći, sve mjere koje doprinose lakšem pokretanju društva sa ograničenom odgovornošću su dobrodošle u uslovima u kojima funkcioniše privreda BiH, sa visokim stopama nezaposlenosti, koje dovode do visokih stopa neformalne zaposlenosti jer ljudi počinju da se snalaze na razne načine. Olakšavanjem poslovanja se vrši i poticanje vraćanja onih iz sive ekonomije u legalne tokove. Zbog toga se teži da se smanji visina neophodnog osnivačkog kapitala: u Makedoniji je osnivački kapital ukinut, u Crnoj Gori iznosi jedan euro ili dvije KM, u Hrvatskoj 10 kuna ili 2,5 KM, u Srbiji 100 dinara ili 1,5 KM, u Republici Srpskoj jednu KM, kazao je Ranko Markuš, rukovodilac Projekta zapošljavanja mladih (YEP).

S druge strane, dodaje, ukoliko se ne unaprijede drugi segmenti vezani za poslovanje, ova mjera se može smatrati populističkom, odnosno mjerom koja dobro zvuči, a neće unaprijediti stanje po pitanju otvaranja kompanija. Prema izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja (Doing Business), BiH je pala za 10 mjesta u odnosu na prethodnu godinu, odnosno sa 165 na 175 mjesto. U BiH postoji 12 procedura za osnivanje biznisa, dok je u zemljama regije taj broj upola manji, te procedure traju 67 dana, dok je u zemljama regije taj broj 10-12 dana.

- Bez ikakve dileme, promjenom visine osnivačkog kapitala neće se značajnije unaprijediti poslovno okruženje u FBiH. Mladi se i dalje teško odlučuju na osnivanje preduzeća, ali tu pored uslova poslovanja značajnu ulogu imaju i njihove percepcije, pa je potrebno da se i na njima radi kroz školovanje. U razvijenim zemljama zapadne Evrope poduzetništvo se izučava od obdaništa. Bitno je reći da se samozapošljavanjem kreiraju nesigurna radna mjesta, da pokretanjem vlastitog biznisa problemi nisu završeni već pravi tek počinju, ali jednostavno mladi ljudi sa razvijenim poduzetničkim duhom imaju energiju da se konstantno upuštaju u neistraženo i u principu nikada nisu nezaposleni, niti socijalni slučajevi. Švicarski Projekt zapošljavanja mladih (YEP) je kroz program lokalnih inicijativa osnovao nekoliko kompanija, kroz koje se zaposlilo 144 mladih osoba, a iskustvo nam govori na je najbolji podstrekač za poduzetništvo upravo uspjeh prijatelja i kolega u mjestima koje znamo, pa je jako značajno promovisati pozitivne priče sa kojima se svakodnevno srećemo, istakao je Markuš.

Procedure

Što se tiče procedura, Jašarspahić smatra da njihovo trajanje zavisi od sredine gdje se to dešava. Kako je kazao, svjedoci smo da imamo isti zakonski okvir na teritoriji Federacije, međutim, dešava se da se u nekim sredinama procedure brže završe, dok se u nekima to oduži.

- Općinska administracija koja je prepoznala da je investitor uvijek u pravu, da mu treba ići u susret i otkloniti svaku moguću prepreku, svakako će ubrzati i izdavanje dozvola za rad i olakšati investitorima procedure. Tim poboljšanjem poslovnog okruženja i privlačenjem što većeg broja investicija i domaćih i stranih bi trebao da bude podržan srednjoročni ekonomski rast. S druge strane je to veoma značajan Zakon u smislu postizanja napretka i ispunjavanju onih svih zahtjeva koji su potrebni Vladi Federacije za proces približavanja EU, kazao je Jašarspahić.
Amila Dedić, iz Instituta za razvoj mladih Kult, kazala je kako je, prema nekim procjenama, potrebno više od tri mjeseca da se pokrene neko preduzeće, a u to treba uračunati sve troškove, početni kapital i potrebu za nabavkom robe, zavisno od djelatnosti.

- Nijedno srednje preduzeće ne može startati bez početnog kapitala od 15.000 do 20.000 KM, što svakako stvara stresne situacije, gdje se dosta mladih ljudi ne usuđuje podići kredit ili ući sa nekim ulagačima u biznis, jer brinu kako će taj novac vratiti. Koliko god da se to smanjuje i pojednostavljuje još to nije na nivou na kojem bi trebalo biti i još se ne radi na tome da se privrednicima olakša situacija. Oni koji imaju više iskustva, najčešće zahvaljujući advokatima, završavaju te procedure, a za one neiskusne to predstavlja stres, a da i ne pričamo o dodatnim troškovima, gdje je potrebno za svaki stručni savjet, za bilo kakvu proceduru, platiti ljudima koji će završavati tu papirologiju ukoliko vi niste u mogućnosti, kazala je Dedić.