Poslovne vesti - Hrvatska

Sve traženiji kunski krediti s fiksnom kamatom

Budući da su se već »opekli« na raznim valutnim i kamatnim rizicima, građani sve više traže čiste kunske kredite, i to s fiksom kamatnom stopom, makar ona bila i nešto veća, a to potvrđuje i statistika HNB-a, koja u prosincu na godišnjoj razini bilježi pad kredita građanima odobrenih uz valutnu klauzulu, dok raste iznos čistih kunskih kredita.

Međutim, kako saznaje Novi list, ne samo da tražitelji novih kredita preferiraju kunske, već i oni postojeći, koji već otprije otplaćuju kredite s valutnom klauzulom u eurima žele te kredite refinancirati, zamijeniti, istom vrstom kredita u kunama. Znači, taman je krenula i provodi se konverzija kredita iz CHF-a u eure, a već su i euri prošlost.

Razlozi su vjerojatno želja ljudi da se riješe tečajnog rizika, konkretno, tzv. valutno induciranog kreditnog rizika (plaću primaju u kunama, a otplaćuju kredite u eurima), ali i činjenica da su krediti uz klauzulu u eurima dijelom vezani uz euribor, koji je sada na povijesno najnižim razinama i za koji se procjenjuje da će rasti promjenom politike Europske središnje banke, iz ekspanzivne u restriktivnu, po uzoru na američki Fed, pa se i taj rizik želi izbjeći, pri čemu i nešto veća kamata i općenito eventualni trošak refinanciranja, padaju u drugi plan.

U Splitskoj banci potvrđuju takav trend. Kažu naime da je »interes za refinanciranjem u kune vidljiv, ne samo za konvertirane kredite (iz CHF-a u eure), već i za kredite originalno odobrene u eurima, te je svakim danom veći.« Posebno je, ističu u Splitskoj banci, povećan interes za refinanciranjem kredita u kunama s fiksnom kamatnom stopom.

U Erste banci kažu da je razmjerno mali broj klijenata pokazao interes za mogućim opcijama refinanciranja kredita. Međutim, s obzirom na to da se u ovoj fazi radi o sporadičnim upitima, teško je govoriti o njihovom ukupnom broju, kao i prognozirati koliko će se klijenata, nakon obavljene konverzije, u konačnici i odlučiti za neku od tih opcija, ističu u Ersteu.

Pojačana potražnja za kreditima u kunama povlači i pitanje dostatnosti kunskih izvora, odnosno pitanje imaju li banke dovoljno dugoročnih kunskih sredstava da bi namirile potražnju za kunskim kreditima, budući da građani preferiraju štedjeti u eurima. Taj »valutni raskorak« je i bio jedan od razloga zašto je HNB najavio strukturne repo operacije kojima će bankama na raspolaganju ostaviti viškove kunske likvidnosti ročnosti dulje od godine dana, znajući da same »kubure« s kunskom štednjom.

Na tu temu u Ersteu primjerice odgovaraju da je, općenito govoreći, na domaćem tržištu dostupnost kunske likvidnosti na duži rok uvijek bila upitna. »Klijenti preferiraju štednju u stranoj valuti, dominantno u eurima, u puno većoj mjeri no što je to slučaj u domaćoj valuti. Posljedično, kunska je štednja puno manje zastupljena u ukupnoj valutnoj strukturi štednje, a dodatan otegotni faktor je i niska prosječna ročnost štednih proizvoda«, tumače u Erste banci.  Oko 37 posto Ersteovog kreditnog portfelja građana je u kunama.

Hrvatska poštanska banka prva je građanima ponudila stambene kredite u kunama, još 2011. Svoje kredite HPB veže uz NRS. Udjel kunskih u ukupnim kreditima građanima doseže gotovo 70 posto. Što se depozita tiče, po valutnoj strukturi, udio kunskih depozita stanovništva u HPB-u izjednačen je s depozitima u stranoj valuti.

U Zagrebačkoj banci, uz standardni veliki interes klijenata za kreditima vezanim uz euro, u posljednjih godinu dana bilježe povećani interes klijenata za financiranjem u kunama. Tu potražnju banka ispunjava u mjeri u kojoj joj likvidnost u domaćoj valuti dopušta, poručuju iz Zabe.