Iako Srbe bije glas da jedu duplo više hleba od Evropljana, statistika nas, međutim, poslednjih godina demantuje. Sve manje jedemo hleb. Potrošnja hleba i peciva prema najnovijim istraživanjima u Srbiji je opala za 17,5 odsto. Svaki naš stanovnik sada pojede oko 83 kilograma hleba godišnje, dok je pre devet godina na trpezi imao 101,8 kilograma. Prema analizi Ankete o potrošnji stanovništva RZS, u poslednjih devet godina prosečna potrošnja hleba i peciva po glavi stanovnika u Srbiji smanjena je za 17,8 kilograma. Hleb je najvažnija životna prehrambena namirnica i praktično jedina namirnica koja se svakodnevno jede od rođenja do smrti. Prehrambeni značaj hleba naročito dolazi do izražaja u periodima teške ekonomske krize i rastućeg siromaštva kada, po pravilu, dolazi do smanjivanja potrošnje ostalih, biološki i nutritivno vrednijih, životnih namirnica poput mesa, mleka, sira, voća i povrća, a raste potrošnja hleba.
Iako Srbe bije glas da jedu duplo više hleba od Evropljana, statistika nas, međutim, poslednjih godina demantuje. Sve manje jedemo hleb. Potrošnja hleba i peciva prema najnovijim istraživanjima u Srbiji je opala za 17,5 odsto.
Svaki naš stanovnik sada pojede oko 83 kilograma hleba godišnje, dok je pre devet godina na trpezi imao 101,8 kilograma. Prema analizi Ankete o potrošnji stanovništva RZS, u poslednjih devet godina prosečna potrošnja hleba i peciva po glavi stanovnika u Srbiji smanjena je za 17,8 kilograma, pišu Večernje Novosti.
- Hleb je najvažnija životna prehrambena namirnica i praktično jedina namirnica koja se svakodnevno jede od rođenja do smrti - kaže Zdravko Šajatović, v. d. direktora "Žitovojvodine".
- Prehrambeni značaj hleba naročito dolazi do izražaja u periodima teške ekonomske krize i rastućeg siromaštva kada, po pravilu, dolazi do smanjivanja potrošnje ostalih, biološki i nutritivno vrednijih, životnih namirnica poput mesa, mleka, sira, voća i povrća, a raste potrošnja hleba. Međutim, to "pravilo" očigledno danas ne važi u aktuelnoj ekonomskoj situaciji u Srbiji.
Osim što se smanjila potrošnja hleba po glavi stanovnika, smanjen je i broj stanovnika Srbije za 32.366 (sa 7,146.759 na 7.114.393 stanovnika zaključno sa 2013., kažu u "Žitovojvodini". I taj faktor takođe je uticao na smanjenje ukupne potrošnje hleba i peciva u Srbiji.
Posmatrajući regionalno, ukupna potrošnja hleba po glavi stanovnika je ispod navedenog proseka u razvijenijim područjima u Srbiji. Recimo, u regionu Beograda je 70, dok je u delu južne i istočne Srbije recimo znatno viša i iznosi 92 kilograma. Za razliku od potrošnje hleba, potrošnja peciva po glavi stanovnika u razvijenijim regionima veća je od procenjenog proseka od 10 kilograma, odnosno manja u nerazvijenijim regionima.
Zoran Pralica, predsednik Unije pekara Srbije, smatra da postoji više faktora za pad potrošnje hleba. U nekim delovima zemlje čak je i povećana i proizvodnja i prodaja vekni, dok je u drugim smanjena, između ostalog i zbog promene načina ishrane iz zdravstvenih razloga, ljudi su sada čitav dan odsutni iz kuće, smanjuje se i broj stanovnika zbog stope mortaliteta, ali i odlaska ljudi u inostranstvo...