Poslovne vesti - Bosna i Hercegovina

Domaći proizvod po evropskoj mjeri

Zahvaljujući lon poslovima u oblasti kožarske i tekstilne industrije, BiH je lani čak 30 odsto ukupnog izvoza plasirala na njemačko i italijansko tržište, a na listi top pet najznačajnijih kupaca su još i Hrvatska, Srbija i Slovenija.

BiH posljednjih godina bilježi porast izvoza robe u Evropsku uniju, a samo lani na tržištu 28 zemalja evropskog jata završila je roba vrijedna 6,453 milijarde KM. Najveći kupci robe proizvedene u BiH lani su bili Nijemci, koji su 1,413 milijardi KM potrošili na uvoz iz BiH.

Na njemačkom tržištu završilo je najviše namještaja, posteljine, madraca, kotlova, mašina i nuklearnih reaktora te odjeće. U Italiju je izvezena roba vrijedna 1,215 milijardi KM, a najveći dio se odnosi na izvoz obuće koju za partnere iz ove zemlje proizvode domaće firme koje se bave lon poslovima, aluminijum i drveni ugalj.

Susjedna Hrvatske je iz BiH uvezla robu vrijednu 925,17 miliona KM, a najveći dio uvoza se odnosio na mineralna ulja i goriva, aluminijum i proizvode od drveta. BiH već tradicionalno ostvaruje i veliki obim spoljnotrgovinske razmjene sa Srbijom, a isti trend nastavljen je i lani kada je u ovu zemlju izvezena roba vrijedna 770,7 miliona KM. U strukturi izvoza u Srbiju dominiraju mineralna ulja i goriva, gvožđe i čelik te drvo i proizvodi od drveta.

Listu top pet zemalja izvoznica nastavlja Slovenija, koja je iz BiH lani uvezla robu u vrijednosti od 748,9 miliona KM, a na slovenačko tržište smo izvezli najviše nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te električnih mašina i njihovih dijelova. Listu uvoznika nastavljaju Austrija, Turska, Crna Gora, Mađarska i Holandija, koja se po vrijednosti uvoza iz BiH našla na desetom mjestu.

Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić smatra da je evidentno da su zemlje zapadne Evrope spremne prihvatiti najveći dio proizvoda iz BiH.

- Najvažnije je da još ima mjesta za povećanje izvoza, ne samo na evropsko, već i na regionalno i rusko tržište na koje su naši voćari lani plasirali prve pošiljke - kaže Račić.

Veliki problem domaćih izvoznika su ograničene relativno male količine proizvoda koje mogu ponuditi velikim tržištima, a sličan problem nedavno je izazvao aferu kada je u Tursku plasirano zaleđeno meso umjesto domaćeg.

Račić smatra da se ovakve afere ne smiju ponoviti i naglašava da se u Privrednoj komori RS vodi evidencija o kapacitetima i količinama u izvozu.

Član Udruženja ekonomista RS SWOT Predrag Duduković smatra da je struktura izvoza pozitivna, jer najvećim dijelom roba iz BiH odlazi na evropsko tržište koje je veoma rigorozno i zahtjevno.

- To je samo potvrda kvaliteta naših proizvoda koji, ako zadovoljavaju stroge njemačke standarde, mogu sigurno imati dobar prijem i u Austriji koja bi lako mogla postati značajno izvozno tržište - kaže Duduković.