Poslovne vesti - Hrvatska

Niže kamate bankama, a građanima?

Hrvatska narodna banka odlučila je potaknuti banke da daju više kredita u kunama, i zato uvodi novu monetarnu mjeru koja bi bankama omogućila i do 4 milijarde kuna dugoročnog i jeftinijeg novca.

Iako to dobro zvuči - glavno je pitanje u kojoj će to mjeri značiti i niže kamate, ali i kolika će biti potražnja za kreditima - ionako prezaduženih građana.

Hrvatska narodna banka do sada je bankama pozajmljivala novac na 7 dana. Od sada će rok biti 4 godine, a cijena zaduživanja samo 1,8 posto. Njima će se osigurati dugoročna kunska likvidnost bankama, kako bi se dodatno omogućilo bankama da povećavaju kunsku kreditnu aktivnost prema sektoru domaćinstva i gospodarstva.

Trenutačno su kamate za kunske stambene kredite oko 5 posto, a za nenamjenske oko 9 posto. Jeftiniji novac za banke, ne znači odmah i pad kamata za građane.

To samo po sebi sasvim sigurno neće dovesti do pada kamatnih stopa, ili ne bitnijeg pada kamatnih stopa, one naime već padaju u mnogim segmentima. Ali da bi došlo do značajnijeg pada kamatnih stopa, mora se smanjiti nešto što se zove rizik države, objašnjava guverner HNB-a Boris Vujčić.

A taj se rizik, kažu bankari, neće smanjiti bez stukturnih reformi i pokretanja investicija. I naravno, više radnih mjesta.

Potez HNB-a, kaže Ivan Lovrinović, zakasnio je 7 godina. Zato će, kaže, utjecaj te mjere na već prezadužene građane i tvrtke biti neznatan i ograničen.