Poslovne vesti - Hrvatska

Lavazza ostaje u Hrvatskoj i ima velike planove

Lavazza nesmetano nastavlja poslovanje u Hrvatskoj na sva tri poslovna područja: maloprodaji, HORECA-i (hoteli, restorani i kafići) i kapsulama za uredsku upotrebu.

U Hrvatskoj je trenutačno u tijeku promjena distributera za područja maloprodaje i HORECA-e, dok distrubuter kapsula za uredsku upotrebu i dalje ostaju tvrtke Drinkomatic i Trivending, pojasnili su iz te tvrtke. Tijekom prijelaznog razdoblja distribuciju za maloprodaju i HORECA-u će preuzeti tvrtka Moja kava d.o.o. te će distribucija na svim područjima teći neometano.

Detalji dogovora o novom tržišnom nastupu s novim distributerom su u završnoj fazi. Lavazza će s novim tržišnim i poslovnim pristupom povećati ulaganja u razvoj brenda na hrvatskom tržištu te će ojačati portfolio proizvoda i marketinšku prisutnost na tržištu RH.

Lavazza, jedan od najpoznatijih svjetskih proizvođača kave, u Hrvatskoj je prisutna već više od 20 godina i zauzima vodeće pozicije na tržištu: Lavazza je broj 1 na tržištu kapsula za uredsku upotrebu koje obuhvaća 5.000 ureda, te treća najprodavanija kava u HORECA-i.

Podsjetimo, Franck je odustao od distribucije Lavazze u Hrvatskoj i time izazvao negodovanje dijela potrošača koji uživaju u ispijanju kave tog brenda koji je, prema nekim analizama, držao treću poziciju na HoReCa tržištu. Prodajom ugostiteljima proizvođači i distributeri kave godišnje zavrte oko 300 milijuna kuna, ali zbog izdašnih marži u ugostiteljstvu konačna potrošnja na kavu u ugostiteljstvu skače i do 1,5 milijardu kuna svake godine. 

Franck je objasnio da Lavazza mijenja krovnu strategiju ulaganja, a čini se da je dio odluke potaknut i činjenicom da je profitabilnost tvrtke koja je bila zadužena za Lavazzu bila niska, što je dijelom razlog zašto je prije tri godine i obitelj Petrač odlučila tvrtku prodati Francku. Lavazza je smanjila ulaganja u svoj brend, što Francku nije odgovaralo.

Uostalom, Franck ima svoj brend kave za HoReCa tržište. Procjenjuje se da bi odlaskom Lavazze iz Hrvatske nastala rupa od 54 milijuna kuna za koju bi se borili proizvođači, što je oko petine ukupnog tržišta.