U Srbiji 970 zgrada ima energetski pasoš

Bez autora
Feb 22 2016

Centralni registar energetskih pasoša, kreiran po uzoru na najbolju evropsku praksu, prvi je korak na uvođenju sistema sertifikovanja zgrada u Srbiji i značajan segment unapređenja energetske efikasnosti, istaknuto je na skupu u PKS. U Srbiji je do sada izdato 970 energetskih pasoša za zgrade, a u CREP ih je upisano nešto manje od 200. Iako još nije zakonska obaveza, cilj je da CREP postane obavezan sistem, koji će omogućiti da Srbija ima jasnu evidenciju postojećeg stambenog fonda, procenu potrošnje energije, kao i mogućnosti ušteda, rečeno je na radionici „Korišćenje Centralnog registra energetskih pasoša u praksi - iskustva i preporuke". U procesu unapređenja energetske efikasnosti u sektoru zgradarstva Srbija je u proteklih nekoliko godina dosta napredovala, čak je ispred zemalja, ne samo regiona već i nekih u EU.

U Srbiji 970 zgrada ima energetski pasošCentralni registar energetskih pasoša (CREP), kreiran po uzoru na najbolju evropsku praksu, prvi je korak na uvođenju sistema sertifikovanja zgrada u Srbiji i značajan segment unapređenja energetske efikasnosti, istaknuto je na skupu u PKS.

 U Srbiji je do sada izdato 970 energetskih pasoša za zgrade, a u CREP ih je upisano nešto manje od 200. Iako još nije zakonska obaveza, cilj je da CREP postane obavezan sistem, koji će omogućiti  da Srbija ima jasnu evidenciju postojećeg stambenog fonda, procenu potrošnje energije, kao i mogućnosti  ušteda, rečeno je na radionici „Korišćenje Centralnog registra energetskih pasoša u praksi - iskustva i preporuke“.

U procesu unapređenja energetske efikasnosti u sektoru zgradarstva Srbija je u proteklih nekoliko godina dosta napredovala, čak je ispred zemalja, ne samo regiona već i nekih u EU, rekla je Svjetlana Đokić iz GIZ-a.

Podseća na zakonsku obavezu da sve nove zgrade imaju energetski pasoš i da budu najmanje u  energetskom razredu C ističući da taj deo sasvim dobro funkcioniše. GIZ nastoji i da postojeće zgrade u Srbiji dobiju energetske pasoše, koji bi pokazali kolika je potrošnja energije u tim zgradama i koliko su uštede moguće, dodala je Đokić.

Kako je objasnila Jasminka Pavlović, šef Odseka za energetsku efikasnost i građevinske proizvode u  Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, CREP je baza za donošenje odluka za energetsku sanaciju postojećih zgrada.

Energetski pasoš sadrži podatke o energetskom razredu zgrade prema njenim energetskim svojstvima određenim na osnovu izračunate potrebne finalne godišnje toplotne energije za grejanje za referentne klimatske podatke i omogućava poređenje zgrada s obzirom na njihova energetska svojstava, a moraju ga imati nove i postojeće zgrade koje se rekonstruišu, adaptiraju, saniraju ili energetski saniraju.

Zgrade se svrstavaju u osam energetskih razreda prema energetskoj skali od "A+" do "G", s tim da "A+" označava energetski najpovoljniji, a "G" energetski najnepovoljniji razred.

Skup su organizovali Privredna komora Srbije, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije i Nemačka organizacija za tehničku saradnju GIZ, radi razmene informacija i iskustva sa organizacijama koje izdaju energetske pasoše. Namera je da se u direktom razgovoru sa inženjerima koji su angažovani na tom poslu razmotri dosadašnja situacija u korišćenju CREP-a i otklone eventualne teškoće.

Skup u PKS okupio je veliki broj stručnjaka iz sektora energetske efikasnosti, predstavnike resornog ministarstva, nadležnih institucija, privrednih asocijacija i međunarodnih organizacija.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik