Slovenija po ulaganju u energetske "pametne mreže" na drugom mjestu u EU

Bez autora
Apr 06 2016

Slovenija je na drugom mjestu u Europskoj uniji prema ulaganjima u tzv. pametnu energetsku mrežu po glavi stanovnika, istaknuto je u utorak na sastanku slovenskih stručnjaka za područje energetike, održanom u Ljubljani. Slovenija u koncept pametnih energetskih mreža ulaže 17,6 eura po stanovniku. Više od nje investira Finska, dok je Danska po ulaganjima po glavi stanovnika na trećem mjestu. Kako je ustvrdio Igor Papič s ljubljanskog elektroenergetskog fakulteta, projekt razvoja pametnih mreža, pod nazivom "Nedo", koji razvijaju slovenski i japanski stručnjaci, odvija se prema planu i ušao je u treću fazu izvedbe. Koncept pametnih energetskih mreža usvojila je kao strateški dokument Europska unija, a njegov je cilj da se energetika u državama članicama do 2020. pripremi na što veće uključenje obnovljivih izvora energije te da se postignu energetske uštede kod distributera i potrošača.

Slovenija po ulaganju u energetske "pametne mreže" na drugom mjestu u EUSlovenija je na drugom mjestu u Europskoj uniji prema ulaganjima u tzv. pametnu energetsku mrežu po glavi stanovnika, istaknuto je u utorak na sastanku slovenskih stručnjaka za područje energetike, održanom u Ljubljani.

Prema iznesenim  podacima za prošlu godinu, Slovenija u koncept pametnih energetskih mreža ulaže 17,6 eura po stanovniku. Više od nje investira Finska, dok je Danska po ulaganjima po glavi stanovnika na trećem mjestu.

Kako je ustvrdio Igor Papič s ljubljanskog elektroenergetskog fakulteta, projekt razvoja pametnih mreža, pod nazivom "Nedo", koji razvijaju slovenski i japanski stručnjaci, odvija se prema planu i ušao je u treću fazu izvedbe.

Koncept pametnih energetskih mreža usvojila je kao strateški dokument Europska unija, a njegov je cilj da se energetika u državama članicama do 2020. pripremi na što veće uključenje obnovljivih izvora energije te da se postignu energetske uštede kod distributera i potrošača. Računa se da bi primjenom koncepta samo domaćinstva mogla uuštedjeti do 7 posto na potrošnji energije.

Slovenski energetičari naveli su na svom savjetovanju da u Sloveniji postoji dovoljno znanja za nova tehnološka rješenja, ali ih je potrebno primjenjivati tako da sustav ostane stabilan, što znači da nove solucije prije upotrebe moraju biti 100-postotno provjerene i sigurne.

Statistike pokazuju da se samo pri prijenosu električne energije dalekovodima i do krajnjih potrošača gubi 6,5 do 7 posto energije, što nova rješenja moraju smanjiti, a postigle bi se uštede i u komunikacijskom sustavu, mjerenju i očitavanju potrošnje te sustavu prijenosa energije te boljim upravljanjem energetskim sustavom, planiranjem i zaštitom energetskih izvora i suustava prijenosa energije.

Slovenija je prijašnjim energetskim planom predvidjela utrošiti čak 4,2 milijarde eura do 2030. u elektrodistribucijsku mrežu, ali se računa da bi se ti troškovi primjenom standarda iz koncepta pametnih energetskih mreža mogli smanjiti za 500 milijuna eura.

Slovenija je 2013. donijela plan prema kojemu bi za razvoj pametnih energetskih mreža do 2020. uložila 320 milijuna eura. Najviše se do sada postiglo u modernizaciju dalekovoda pa je sada već 26.000 kilometara mreže elektrodistributera smješteno pod zemljom, navedeno je na savjetovanju slovenskih energetičara. 

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik