Jedino Crna Gora bez bušotina

Bez autora
Apr 24 2016

Eksploatacijia nafte i plina u Jadranskom moru nije novost u gotovo svim zemljama koje dijele more decenijama je prisutna - osim u Crnoj Gori koja, čini se, sa zakašnjenjem ulazi u tu priču i to u njenu početnu, istražnu fazu. V.d. direktora Uprave za ugljovodonike smatra, međutim, da se ne može govoriti o nepovoljnom regionalnom kontekstu koji prati nastojanje države da od te oblasti ostvari benefite, na šta ukazuju organizacije za zaštitu životne sredine i protivnici eksploatacije fosilnih energenata. U Jadranu se nafta i gas istražuju i proizvode više od 40 godina. Trenutno ima preko 1.500 istražnih i proizvodnih platformi.

Jedino Crna Gora bez bušotinaEksploatacijia nafte i plina u Jadranskom moru nije novost u gotovo svim zemljama koje dijele more decenijama je prisutna - osim u Crnoj Gori koja, čini se, sa zakašnjenjem ulazi u tu priču i to u njenu početnu, istražnu fazu.

V.d. direktora Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević smatra, međutim, da se ne može govoriti o nepovoljnom regionalnom kontekstu koji prati nastojanje države da od te oblasti ostvari benefite, na šta ukazuju organizacije za zaštitu životne sredine i protivnici eksploatacije fosilnih energenata.

"U Jadranu se nafta i gas istražuju i proizvode više od 40 godina. Trenutno ima preko 1.500 istražnih i proizvodnih platformi. U italijanskom dijelu Jadrana je 1.358 istražnih bušotina, a u hrvatskom 133. Na italijanskom dijelu aktivno je više od 110 proizvodnih gasnih bušotina i 38 naftnih. U Hrvatskoj proizvodnih naftnih platformi nema, a gasnih je 18. U Albaniji se istraživanja sprovode već decenijama.

Grčka je prošle godine raspisala tender za istraživanje nafte i gasa na deset blokova koji pokrivaju njenu cijelu zapadnu obalu, na samom ulazu u Jadran. Dakle, okruženje ne da nije nepovoljno prema ovim procesima, naprotiv, gotovo sve zemlje u Jadranu već decenijama istražuju i proizvode ugljovodonike", kazao je Dubljević za Pobjedu.

Ključni prigovor organizacija koje se zalažu za zaštitu okoline i mora je da postoji visok rizik od eksploatacije u basenu kakav je jadranski. To, smatra Dubljević, ne znači da naftna industrija isključuje valorizovanje turističkih kapaciteta.

"Postoji veliki broj primjera u Jadranu, ali i šire gdje se ove industrije uporedo odvijaju. Samo primjer Hrvatske, gdje je 18 proizvodnih gasnih platformi skoncentisano u Istri, koja je i turistički potencijal naših susjeda. Takođe, najviše bušotina, kako istražnih tako i proizvodnih, nalazi se upravo u italijanskom dijelu Jadrana, a i pored toga je Italija poznatija kao turistička destinacija. Grčka ima proizvodnju u zoni ostrva Tasos, naftno polje Prinos. Platforme se nalaze na osam do 18 km od obale, u dijelu u kom je u Grčkoj vrlo razvijen turizam", rekao je on.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik