Plaćanje karticom donosi rast

Bez autora
Apr 26 2016

Elektronski način plaćanja putem kreditnih, debitnih i pripejd kartica obezbedio je rast BDP-a Srbije za 230 miliona dolara u periodu od 2011. do 2015. godine. Povećana upotrebe kartica uticala je i na rast potrošnje robe i usluga srpskih domaćinstava prosečno za 0,19 procenata godišnje, kao i na otvaranje 2.939 radnih mesta u Srbiji u petogodišnjem periodu. Prema istraživanju Mudisa, elektronski način plaćanja je uvećao BDP u 70 zemalja za 296 milijardi dolara u periodu od 2011. do 2015. godine, podstakao rast potrošnje robe i usluga u domaćinstvima u proseku za 0,18 procenata godišnje i uticao na kreiranje oko 2,6 miliona novih radnih mesta godišnje tokom proteklih pet godina. Sedamdeset zemalja koje su obuhvaćene istraživanjem čine skoro 95 odsto svetskog BDP-a, navodi Visa u saopštenju.

Plaćanje karticom donosi rastElektronski način plaćanja putem kreditnih, debitnih i pripejd kartica obezbedio je rast BDP-a Srbije za 230 miliona dolara u periodu od 2011. do 2015. godine.

Povećana upotrebe kartica uticala je i na rast potrošnje robe i usluga srpskih domaćinstava prosečno za 0,19 procenata godišnje, kao i na otvaranje 2.939 radnih mesta u Srbiji u petogodišnjem periodu, pokazuje istraživanje "Mudis Analitiks 2016" koje je urađeno za međunarodnu kartičarsku kuću Visa.

Prema istraživanju Mudisa, elektronski način plaćanja je uvećao BDP u 70 zemalja za 296 milijardi dolara u periodu od 2011. do 2015. godine, podstakao rast potrošnje robe i usluga u domaćinstvima u proseku za 0,18 procenata godišnje i uticao na kreiranje oko 2,6 miliona novih radnih mesta godišnje tokom proteklih pet godina.

Sedamdeset zemalja koje su obuhvaćene istraživanjem čine skoro 95 odsto svetskog BDP-a, navodi Visa u današnjem saopštenju.

Rezultati studije, objavljeni u izveštaju "Uticaj elektronskih plaćanja na ekonomski rast", ukazuju da ovaj vid plaćanja značajno doprinosi smanjenju sive ekonomije, odnosno ekonomskih aktivnosti koje se ne prijavljuju i obavljaju gotovinom.

Elektronska plaćanja, kako se navodi, "uvode" novac u legalne tokove i time obezbeđuju potencijalno veći porez za vlade, dok istovremeno minimalizuju troškove rada sa gotovinom, garantuju isplatu trgovcima i nude više mogućnosti za finansijsku inkluziju potrošača.

U studiji se naglašava da rast elektronskih načina plaćanja ne može potupuno samostalno i nezavisno da utiče na prosperitet jedne zemlje, jer je za to neophodno još faktora, kao što je podrška razvoju finanijskog sistema, i stabilna ekonomska situacija.

Za dalje povećanje upotrebe elektronskih načina plaćanja na mikro nivou neophodno je, kako se navodi, da zemlje uvedu procedure koje će olakšati i ubrzati regulativne poslove, da omoguće naprednu finansijsku infrastrukturu, i stimulišu veću potrošnju.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik