Tema - Bosna i Hercegovina

Prerađivači vuku rast izvoza

Firme iz Srpske isporučile su u prvom kvartalu ove godine u inostranstvo 8,1 odsto više robe nego u istom periodu lani, a čak 90 odsto robe za izvoz proizvedeno je u prerađivačkom sektoru.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, Srpska je u prva tri mjeseca izvezla robu vrijednu 323,88 miliona evra, dok je u istom periodu lani izvoz iznosio 299,52 miliona.

Prerađivači su sav teret izvoza preuzeli na svoja leđa pa je u prvom kvartalu izvoz ovog sektora dostigao 290,19 miliona evra ili 14,3 odsto više u odnosu na prvi kvartal 2015. godine.

Glavna pokretačka snaga prerađivačke industrije bili su sektor tekstila i kožarstva, drvoprerada i metalni sektor koji iz godine u godinu uvećavaju proizvodnju i najviše doprinose rastu izvoza.

Napredak je ostvaren i u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova koji je izvezao robu vrijednu 15,51 milion evra uz rast od 27,9 odsto u odnosu na prvi kvartal 2015. godine. Skoku izvoza najviše su doprinijeli voćari zahvaljujući izvozu u Rusiju koji je u posljednje dvije godine u ekspanziji.

Ostali industrijski sektori su ostvarili ispodprosječne rezultate, a najviše je podbacio sektor proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacije čiji je učinak smanjen za čak 67,8 odsto.

Dobrim rezultatima ne mogu se pohvaliti ni preduzeća iz sektora vađenja ruda i kamena čiji je tromjesečni izvoz pao za 30,4 odsto u odnosu na isti period lani.

Najznačajnije izvozno tržište je i dalje Italija u koju je izvezena roba vrijedna 63,71 milion evra, a slijede Njemačka sa 41,9 miliona i Srbija sa 33,25 miliona.

Uvoz u prvom tromjesečju je smanjen za 7,3 odsto na godišnjem nivou, na 461,56 miliona evra. U uvozu dominiraju proizvodi prerađivačke industrije za koje smo platili 394,45 miliona evra.

Spoljnotrgovinski deficit je zahvaljujući rastu izvoza i smanjenju uvoza smanjen na 137,69 miliona evra, a stopa pokrivenosti uvoza izvozom iznosila je na kraju prvog tromjesečja 70,2 odsto.

Direktor Sektora granskih udruženja u Privrednoj komori RS Pero Ćorić kaže da su pokazatelji ohrabrujući.

- Posebno me raduje rast izvoza prerađivačkog sektora, ali izvoz bi morao biti veći u apsolutnom iznosu jer je 300 miliona evra, ipak, premalo. Uz veće stope rasta izvoza, za značajnije smanjenje spoljnotrgovinskog deficita mora doći do dodatnog smanjenja uvoza - kaže Ćorić i dodaje da pad izvoza struje pokazuje da ona počinje mnogo više da se koristi u domaćoj proizvodnji i izvozi kroz gotov proizvod, što predstavlja dodatni plus.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da je izvozna struktura privrede Srpske nepovoljna jer je izvoz koncentrisan na sektore koji proizvodeći za poznatog kupca izvoze uglavnom samo živi rad.

- Prerađivačka proizvodnja je bazirana na primarnoj proizvodnji obućara, tekstilaca i nešto malo prerađivača koji proizvode hranu - kazao je Pavlović navodeći da je cijena energenata na svjetskom tržištu kriva za pad izvoza ostalih industrijskih sektora.