Tema - Bosna i Hercegovina

Najviše izvozimo mlijeko i pavlaku, a uvozimo sir

U BiH je prošle godine zabilježen pad izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina za šest posto, odnosno za četiri miliona KM, u odnosu na 2014. godinu, ali i pad uvoza za isti procenat, odnosno za 7,5 miliona KM, što pokazuje da raste potrošnja domaćih proizvoda, rekla je stručni saradnik u sektoru za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH Amila Šehić.

Živa perad

- Pokrivenost uvoza izvozom u 2015. iznosi 48 posto, dok je 2012. godine to bilo najviše i to 51 posto. Najviše izvozimo mlijeko i pavlaku 77 posto, te jogurt i kefir, dok najviše uvozimo sira i to 46 posto. Ukupan izvoz u 2015. je 61 milion KM, a najbolji partner nam je Njemačka iz koje smo uvezli 40 miliona KM mlijeka, te Hrvatska sa 40 miliona.

Vanjskotrgovinska razmjena sa Srbijom je u suficitu, a pozitivni primjeri su Crna Gora, Makedonija i Kosovo. Ključna izvozna tržišta su zemlje CEFTA. Ukupan uvoz iznosio je 128 miliona KM, a najviše uvozimo sireve edamer i gauda, kazala je Šehić.

Na konferenciji za novinare, koja je održana jučer u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, prezentovana je analiza vanjskotrgovinske razmjene u razdoblju 2011 - 2015. godine, sa posebnim osvrtom na trendove u 2015, za mlijeko i mliječne proizvode, perad i jaja, voće i povrće, te gljive, šumske plodove, ljekovito i začinsko bilje, eterična ulja i med.

Bilans izvoza i uvoza žive peradi i proizvoda, prema podacima koje je prezentovala Šehić, kontinuirano je bio pozitivan u periodu od 2011. do 2015.

- Pokrivenost uvoza izvozom u zadnjoj godini iznosi 138 posto i najveća je do sada, a najviše su se izvozile prerađevine i živa perad, dok se najviše uvozi meso i prerađevine od peradi. Srbija je zemlja u koju smo najviše izvozili i uvozili, a u Makedoniju je izvezeno više nego što je iz nje uvezeno, kazala je Šehić.

Sektor voća i povrća zbog poplava je doživio dosta padova, a tek se u narednim godinama očekuje rast, kazao je Feđa Begović, stručnjak za poslovni razvoj CDS-a.

Tropsko voće

- Imamo kontinuiran rast izvoza, ali i uvoza u protekle tri godine. Izvoz je porastao za 65 miliona KM, te se u prošloj godini desio skok u sektoru voća i povrća od 36 posto, odnosno izvezli smo 39 miliona KM više.

Također, raste i uvoz, ali je pokrivenost uvoza izvozom sve bolja i sada iznosi 51, dok je prije pet godina to bilo 48 posto. U obje strukture dominira voće, u izvozu je to jagodičasto voće, jabuke i kruške, dok u uvozu dominira tropsko voće.

Top izvozni artikl je smrznuta malina. Ukupno smo izvezli 149 miliona KM, što je 67.000 tona, kazao je Begović.

Prema njegovim riječima, pet je ključnih proizvoda u koje se mora i dalje ulagati, a to su smrznute maline, svježe jabuke, kruške, kornišoni i šljive.

Kada je riječ o uvozu i izvozu ljekovitog i aromatičnog bilja, gljiva, šumskih plodova eteričnih ulja i meda, on je naveo da je prošle godine zabilježen pad izvoza od 12 posto ili 3,8 miliona KM u odnosu na 2014, te zanemarivo smanjenje uvoza, tako da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 303 posto.