Građani dužni 2,58 milijardi

Bez autora
May 17 2016

Kreditna zaduženost stanovništva Srpske u bankama dostigla je lani iznos od 2,581 milijardu KM, što je za pet odsto više u odnosu na 2014. godinu. Banke sa sjedištem u Srpskoj plasirale su stanovništvu 2,022 milijarde KM, što čini 78 odsto svih odobrenih kredita, dok se odnosi na poslovnice banaka sa sjedištem u FBiH koje posluju na teritoriji RS. Podaci Agencije za bankarstvo RS pokazuju da su dugoročni krediti zadržali dominantno učešće i sa 2,198 milijardi KM čine 85 odsto svih odobrenih kredita stanovništvu. Interesovanja za zaduženja na duge staze ne nedostaje s obzirom na to da je obim dugoročnih zaduženja porastao za pet odsto u odnosu na kraj 2014. godine. Preostalih 15 odsto odnosi se na kredite sa rokom dospijeća do godinu, a njihov obim porastao je za osam odsto na godišnjem nivou i dostigao 387 miliona KM.

Građani dužni 2,58 milijardiKreditna zaduženost stanovništva Srpske u bankama dostigla je lani iznos od 2,581 milijardu KM, što je za pet odsto više u odnosu na 2014. godinu.

Banke sa sjedištem u Srpskoj plasirale su stanovništvu 2,022 milijarde KM, što čini 78 odsto svih odobrenih kredita, dok se odnosi na poslovnice banaka sa sjedištem u FBiH koje posluju na teritoriji RS.

Podaci Agencije za bankarstvo RS pokazuju da su dugoročni krediti zadržali dominantno učešće i sa 2,198 milijardi KM čine 85 odsto svih odobrenih kredita stanovništvu.

Interesovanja za zaduženja na duge staze ne nedostaje s obzirom na to da je obim dugoročnih zaduženja porastao za pet odsto u odnosu na kraj 2014. godine. Preostalih 15 odsto odnosi se na kredite sa rokom dospijeća do godinu, a njihov obim porastao je za osam odsto na godišnjem nivou i dostigao 387 miliona KM.

- Stanovništvo, kao i ranije, najčešće podiže kredite za opštu potrošnju pa su banke lani po tom osnovu plasirale 1,826 milijardi KM kratkoročnih i dugoročnih potrošačkih kredita ili sedam odsto više nego krajem 2014. godine - kažu u Agenciji za bankarstvo RS.

Krediti za rješavanje stambenog pitanja podjednako su popularni kao i u 2014. godini i njihov iznos dostigao je 593,6 miliona KM stambenih kredita.

Za obavljanje djelatnosti plasirano je 160,7 miliona KM, a u Agenciji za bankarstvo ističu da bi banke trebalo da usmjere više aktivnosti na ovu vrstu kredita zbog toga što je ovaj segment kreditiranja još slabo zastupljen.

- Učešće ove vrste kredita u ukupnim je još zanemarljivo malo i iznosi šest odsto pa bi banke trebalo da obrate posebnu pažnju na ovaj dio tržišta - kažu u Agenciji.

Direktor NLB Razvojne banke Banjaluka Radovan Bajić kaže da su na povećanje obima dugoročnih kredita najviše uticali zajmovi koje građani uzimaju za rješavanje egzistencijalnih pitanja.

- Sa stanovišta banaka riječ je o veoma kvalitetnim kreditima. Stanovnici su veoma odgovorne platiše koje mnogo urednije vraćaju kredite od privrednika iako pretežno imaju nisku platežnu moć - kaže Bajić.

Rast kratkoročnih zaduženja je po njegovom mišljenju uglavnom rezultat prepakivanja postojećih kredita, odnosno reprogramiranja dospjelih obaveza koje banke tretiraju kao novi kredit sa izmijenjenim uslovima otplate.

- Riječ je o kreditima kojima se produžuje rok otplate pa se povećanje obima ovih kredita odnosi mahom na kamatu i nije realno očekivati da se rast od osam odsto odnosi na novoplasirana sredstva - kaže Bajić.

Član Udruženja ekonomista RS - SWOT Aleksandar Ljuboja kaže da u zemljama sa malom privrednom aktivnosti i bruto domaćeg proizvoda rast kreditne aktivnosti od četiri do osam odsto djeluje velik, ali da je to u razvijenim zemljama nedovoljno da pokrene potrošačku ekspanziju od koje ekonomija uveliko zavisi.

- Ekonomski rast ne može funkcionisati bez kredita, jer potrošnja materijalnih dobara pokreće proizvodni ciklus, ali problem je što mi taj novac koristimo uglavnom za kupovinu uvoznih dobara - kaže Ljuboja.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik