Grupa Zastava vozila koja je, nakon dekomponovanja nekadašnjeg najvećeg industrijskog kompleksa na Balkanu, Grupe Zastava, svedena na proizvođače putničkih, privrednih, specijalnih i priključnih vozila, te još nekih manjih preduzeća, definitivno odlazi u istoriju. U Grupi Zastava vozila juče je, naime, nakon dužeg odlaganja, počela realizacija poslednjeg socijalnog programa, za koji se izjasnilo 92 od ukupno 112 zaposlenih u Holdingu, Rezervnim delovima i Hortikulturi kragujevačke kompanije. Predsednica sindikata u Grupi Zastava vozila kaže da je realizacija socijalnog programa "početak definitivnog kraja" te grupe, odnosno proizvodnje automobila, kamiona, specijalnih i priključnih vozila pod nazivom "Zastava".
Grupa Zastava vozila koja je, nakon dekomponovanja nekadašnjeg najvećeg industrijskog kompleksa na Balkanu, Grupe Zastava, svedena na proizvođače putničkih, privrednih, specijalnih i priključnih vozila, te još nekih manjih preduzeća, definitivno odlazi u istoriju.
U Grupi Zastava vozila juče je, naime, nakon dužeg odlaganja, počela realizacija poslednjeg socijalnog programa, za koji se izjasnilo 92 od ukupno 112 zaposlenih u Holdingu, Rezervnim delovima i Hortikulturi kragujevačke kompanije.
Predsednica sindikata u Grupi Zastava vozila Gordana Simov za "Danas" kaže da je realizacija socijalnog programa "početak definitivnog kraja" te grupe, odnosno proizvodnje automobila, kamiona, specijalnih i priključnih vozila pod nazivom "Zastava".
Podsetimo, u proizvodnji putničkih, privrednih, drugih vozila i delova, krajem 80-ih prošloga veka, kad je Zastava bila na vrhuncu, samo u Kragujevcu bilo je angažovano više od 30.000 radnika.
Na prostoru bivše Jugoslavije, od proizvodnje automobila i ostalih vozila marke "Zastava" živelo je nekoliko stotina hiljada radnika, plus članova njihovih porodica.
Sada je taj kompleks fabrika ostao bez proizvodnje lakih i srednjih kamiona i specijalnih automobila (pik-apova), koji su decenijama izlazili iz pogona Zastave u Somboru.
U njima zakupac, grčka firma Spajder, već duže proizvodi kontejnere za javnu higijenu. Šansu da opstane ima jedino proizvodnja priključnih vozila (automobilskih prikolica), i to isključivo zahvaljujući Francuzima, koji najozbiljnije nameravaju da nastave i unaprede tu proizvodnju u centru Šumadije.
Ima, s druge strane, indicija da bi u delu Zastave kamiona, o čemu je naš list već pisao, mogla da se organizuje proizvodnja vojnih vozila, ili delova za njih, ali to, ukoliko i zaživi, neće biti ni bleda senka nekada moćne kragujevačke kamionske industrije, u kojoj je, u zajedničkoj kompaniji sa Zastavom učestvovao italijanski IVEKO.
Inače, realizacija socijalnog programa u Grupi Zastava vozila juče nije počela u Zastavi kamionima i proizvođaču automobilskih prikolica Zastavi INPRO, ali iz različitih razloga.
U Kamionima, u kojima se odlazak iz preduzeća izjasnilo 65 od preostala 72 radnika, isplata otpremnina privremeno je odložena do početka naredne sedmice, jer se u ovoj fabrici i dalje suočavaju sa potraživanjima poverilaca, pre svega bivših i sadašnjih radnika, koji sudskim putem nastoje da "izvuku" zaostale zarade.
U Zastavi INPRO, pak, realizacija socijalnog programa odložena je zbog pregovora sa dugogodišnjim poslovnim partnerom, francuskim Triganoom, o nastavku i organizaciji proizvodnje priključnih vozila.
Socijalni program u INPRU, čiju većinu radnika čine osobe sa invaliditetom, odnosiće se na one zaposlene koji neće biti obuhvaćeni sporazumom sa Triganoom, ali i one koji žele da odu uz otpremninu.
Fabrika bi, prema još nepotvrđenim najavama, ali s obzirom na zdravstveni status uposlenih, trebalo da ostane zaštitna radionica.
Trigano registrovao preduzeće u Srbiji
Francuski Trigano upravo je, prema informacijama našeg lista, registrovao firmu za proizvodnju priključnih vozila u Srbiji, pod nazivom Trigano prikolice, sa sedištem u Kragujevcu, što je juče preneto i zaposlenima u Zastavi INPRO. Trigano, pored proizvodnog programa, treba da preuzme i oko 200 radnika INPRA.