Slovenski bruto domaći proizvod u prvom kvartalu ove godine porastao je za 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuje prva procjena koju je u utorak objavio tamošnji državni statistički zavod. U odnosu na prethodno tromjesečje, slovensko gospodarstvo poraslo je za 0,5 posto. Na rast BDP-a najviše je utjecalo povećanje proizvodnje u prerađivačkoj industriji, na godišnjoj razini za 6,8 posto, u trgovini za 5,1 posto, ugostiteljstvu za 8,1 posto, te sektoru trgovine nekretninama, za 6,5 posto. S druge strane, u velikoj je krizi i dalje građevinarstvo, s godišnjim padom aktivnosti za 18,3 posto.
Slovenski bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu ove godine porastao je za 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuje prva procjena koju je u utorak objavio tamošnji državni statistički zavod.
U odnosu na prethodno tromjesečje, slovensko gospodarstvo poraslo je za 0,5 posto.
Na rast BDP-a najviše je utjecalo povećanje proizvodnje u prerađivačkoj industriji, na godišnjoj razini za 6,8 posto, u trgovini za 5,1 posto, ugostiteljstvu za 8,1 posto, te sektoru trgovine nekretninama, za 6,5 posto. S druge strane, u velikoj je krizi i dalje građevinarstvo, s godišnjim padom aktivnosti za 18,3 posto.
Na nastavak trenda rasta slovenskog BDP-a iz zadnjih godina i dalje najsnažnije utječe, izvoz koji je u godinu dana porastao za 5,3 posto, od čega robni izvoz za 4,9 posto, a usluga za 7,4 posto.
Povećana je i domaća potrošnja - potrošnja domaćinstava uvećana je za 0,6 posto, a državna za 2,7 posto.
Zbog krize u građevinarstvu i dalje međutim padaju bruto investicije u osnovna sredstva koje su smanjene za 8,2 posto, dok su investicije u strojeve i opremu povećane za 9,3 posto.
Slovenija je u prošloj godini, prema prvim objavljenim statističkim procjenama, ostvarila rast BDP-a od 2,9 posto, što je manje od rasta od 3 posto zabilježenog u 2014. godini.
Većina domaćih i stranih financijskih ustanova smanjila je početkom ove godine procjenu rasta slovenskog BDP-a u 2016. godini, uz prognozu da će ona iznositi između 1,7 i 2 posto, ovisno od nastavka strukturnih reformi i privatizacije te konjukture na europskom tržištu, na kojega se oslanja izvoz kao glavni pokretač rasta.