RTB Bor bi 90 odsto starog duga da vrati sa popustom

Bez autora
Jun 08 2016

Od milijardu i 250 miliona evra ukupnog duga Rudarsko-topioničarskog basena Bor, čak 900 miliona evra čini stari dug napravljen pre 2000. godine, a unapred pripremljenim planom reorganizacije bilo bi diskontovano 90 procenata starog duga. Jedini način da se RTB Bor izvuče iz statusa restrukturiranja, a da pritom ne povuče u bunar čitav grad, pa i celu Timočku Krajinu jeste usvajanje i sprovođenje UPPR-a, čija bi realizacija, u krajnjem ishodu, imala novo privredno društvo, jedan jedinstveni RTB Bor, saopšteno je iz tog rudarskog basena. Novom privrednom društvu bi u zadatak ostalo da za osam godina izmiri 10 odsto starih dugova prema svim neobezbeđenim poveriocima i da, pritom, uredno izmiruje i sve tekuće obaveze.

RTB Bor bi 90 odsto starog duga da vrati sa popustomOd milijardu i 250 miliona evra ukupnog duga Rudarsko-topioničarskog basena Bor, čak 900 miliona evra čini stari dug napravljen pre 2000. godine, a unapred pripremljenim planom reorganizacije (UPPR) bilo bi diskontovano 90 procenata starog duga (odnosno vraćeno uz popust).

Jedini način da se RTB Bor izvuče iz statusa restrukturiranja, a da pritom ne povuče u bunar čitav grad, pa i celu Timočku Krajinu jeste usvajanje i sprovođenje UPPR-a, čija bi realizacija, u krajnjem ishodu, imala novo privredno društvo, jedan jedinstveni RTB Bor, saopšteno je iz tog rudarskog basena.

Novom privrednom društvu bi u zadatak ostalo da za osam godina izmiri 10 odsto starih dugova prema svim neobezbeđenim poveriocima i da, pritom, uredno izmiruje i sve tekuće obaveze. Od 900 miliona evra starog duga, skoro polovina otpada na Londonski i Pariski klub poverilaca.

UPPR-om se diskontuje 90 procenata starog duga, a zadržavaju sva dugovanja koja imaju državnu garanciju ili drugi vid obezbeđenja (hipoteka, ručna zaloga), sa obavezom da se u stoprocentnom iznosu vrate. „Težak teret istorijskih dugova iz perioda prošlog veka RTB Bor danas ne može da vrati... to treba jasno reći”, kaže generalni direktor RTB-a Blagoje Spaskovski.

Ali, kako naglašava, dug je dug, nastao on devedesetih na parčetu papira u nekoj kafani, a ima i takvih dugova, ili u sali na poslovnom sastanku, svejedno. Sve to je, kako navodi, uvedeno u basenske poslovne knjige, „pa i ta nekorektna, na parčetu papira zadužena kamata, ili otplata nevraćenog bakra 1,25 dolara po toni za svaki dan”.

Zamenik generalnog direktora za ekonomiku, marketing i finansije u RTB-u, Mirjana Antić, objašnjava da su dugoročni krediti za investicije iz Pariskog i Londonskog kluba poverilaca, u iznosu 408 miliona evra, bili krediti za opremu i postrojenja koja danas više nisu u funkciji, kao uostalom ni rudnik za čije potrebe je kredit uziman.

„Borski kop ne radi već 20 godina. Šta se dogodilo? Desila se ta 1992, kada su uvedene sankcije tadašnjoj Jugoslaviji i kada je država donela odluku o prestanku izmirenja obaveza prema kreditorima iz Pariskog i Londonskog kluba. Od tada je na taj dug samo rasla kamata i zato on danas ’košta’ 408 miliona evra”, dodaje ona.

Napominje da RTB Bor nikada nije dobio nikakav popust u aranžmanima postignutim sa tim kreditorima, jer nije bio državna firma, niti korisnik budžeta. „Zbog svog statusa društvenog preduzeća RTB je bio izuzet iz akcije otpisivanja ovih kredita, po kasnijoj državnoj uredbi”, podseća Antić.

U 900 miliona evra starog duga ubraja se i onaj u vezi sa isporukom bakra, odnosno povraćajem bakra koji se nikada nije desio, tako da RTB Bor grčkom „Mitilineosu” i londonskoj Standard banci duguje 9.000 tona bakra.

U to vreme cena „crvenog metala” bila je 1.400 dolara za tonu, a danas tona vredi 4.600 dolara. Ne računajući kamate, pa na njih i one zatezne, ovaj dug „teži neto” 41,5 miliona dolara.

„Kada se sve sabere, RTB ima 900 miliona evra starog duga koji ne može da nosi i oko 350 miliona evra tekućih obaveza, a najveća su kreditna zaduženja za novu topionicu i fabriku sumporne kiseline, kao i za kupovinu rudarske opreme. Tih 350 miliona evra se može i mora vratiti, posebno deo za koji je država dala garanciju”, naglašava Spaskovski.

Ukoliko se usvoji UPPR, to znači da će na ročištima, zakazanim za 6. i 7. jul, više od 50 odsto poverilaca kojima kompanija duguje, a tu su banke u stečaju, Agencija za osiguranje depozita i ostali državni i komercijalni poverioci, dati saglasnost da budu namireni onako kako to UPPR predviđa.

„Od momenta usvajanja UPPR-a, kada dokument bude pravosnažan, RTB Bor ima rok 14 dana da izmiri obaveze iz kategorije javnih prihoda nastalih u poslednjem kvartalu pre ’presečnog datuma’. U ovom slučaju, to su obaveze iz prvog kvartala ove godine”, kaže Mirjana Antić.

Kako precizira, sve neizmirene a zatečene obaveze do 31. marta 2016. moraće da se plate u tih 14 dana nakon usvajanja UPPR-a, što iznosi 660 miliona dinara. To je, pored tekućih, jedina obaveza koju RTB Bor mora da izmiri odmah nakon usvajanja UPPR-a. Od tada, naime, počinje da teče grejs period od godinu dana, kada se dug ne vraća.

Spaskovski navodi da su uradili projekciju do 2023. godine i izračunali da RTB može da izvrši otplatu krupnih neobezbeđenih dugova, prenosi Tanjug.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik