Poslovne vesti - Bosna i Hercegovina

Prehrambena industrija Sava Semberija: Nakon prerade višnje i jagode, prelaze na kupus

U Prehrambenoj industriji Sava Semberija uveliko traju prerada i proizvodnja. Kako je za Oslobođenje kazao Vojo Kosanović, direktor preduzeća, u toku je prerada višnje.

“Ovih dana završavamo preradu oko 200 tona višnje od kojih ćemo praviti džem, marmeladu i kompot, a svi proizvodi rade se za poznatog kupca”, istakao je Kosanović, dodajući kako je višnja uvezena iz Makedonije.
Prema njegovim riječima, planirano je da ove godine proizvedu 600.000 tegli gotovog proizvoda.

Domaće jagode

Prije višnje u Sava Semberiji preradili su oko 50 tona jagode, koja je otkupljena sa područja Bosne i Hercegovine, tačnije iz Potočara.

“Nakon višnje, koju uskoro završavamo, u planu nam je da radimo preradu kajsije, mada još nismo ugovorili odakle ćemo da je nabavimo, da li će to biti BiH, Srbija, Makedonija, odnosno, odlučit ćemo kada nađemo najkvalitetniju. Naime, loše vremenske prilike i mraz u proljeće dosta su utjecali na sam rod kajsije”, kazao je Kosanović.

Nakon voća, Sava Semberija kreće i u preradu povrća, dio ima u vlastitoj proizvodnji, a dio nabavljaju iz Makedonije, Srbije i sa područja Semberije.

“Preradu povrća ove godine otvara kupus. Naime, već krećemo sa kiselim kupusom, jer imamo 2.500 tona ugovorenog kiselog kupusa i ukoliko želimo da ispoštujemo narudžbu i sve završimo na vrijeme, moramo početi sada”, kazao je Kosanović, dodajući da Sava Semberija 80 posto svojih proizvoda plasira u izvoz.

Sava Semberija odlučila je da ove godine poveća preradu višnje, zbog narudžbi kupaca, stoga će ovo preduzeće uz otkup ove godine raditi i na proširenju vlastite proizvodnje višnje.

Kako je kazao Kosanović, 10 do 12 posto potreba preduzeća zadovolje iz vlastite proizvodnje, gdje uz voće uzgajaju i paprike, kukuruz šećerac...

Novi hektari

“Ove godine očekujemo da bi proizvodnja mogla iznositi 6.000-7.000 tona. Nije to još onaj nivo koji je Sava Semberija imala i koji je iznosio oko 13.000 tona, ali ukoliko nastavimo sa ovakvom proizvodnjom, očekujemo da bismo ga mogli dostići za neke dvije do tri godine”, kazao je Kosanović.

Kako bi povećali proizvodnju, odlučili su se na širenje vlastite proizvodnje, prije svega višnje i borovnice, ali i paprike.

“Mi smo svu zemlju za naše potrebe kupili i nastavit ćemo da kupujemo i tu smo u lošijem položaju od nekih proizvođača koji imaju podsticaje i dobijaju zemljište pod koncesiju. U planu imamo da borovnicu zasadimo na pet hektara, višnju na tri hektara, a ovih dana uglavnom tražimo bezvirusni rasad, to nam je glavni prioritet”, naglasio je Kosanović.