Porezna uprava određuje tržišnu vrijednost nekretnine u FBiH, i to prije njezine prodaje

Bez autora
Jun 29 2016

Porezna uprava FBiH morat će u budućnosti odrediti realnu tržišnu cijenu nekretnine ili zemljišta u vlasništvu općine, grada, županije ili entiteta, koja se bude prodavala na temelju pravomoćnih sudskih odluka. Razlog za ovakvu odluku je u činjenici da su se pojedinci, skupine, koristeći zakonske propuste, za male iznose postali vlasnici atraktivnih zgrada, stanova, zemljišta, u državnom vlasništvu. Primjera u kojima su banke i privatne tvrtke postale vlasnice zgrada čija je tržišna vrijednost i do 10 puta veća od plaćene ima na stotine i tek su se ove godine vlasti u FBiH sjetile donijeti novi, dopunjeni Zakon o izvršnom postupku koji treba potvrditi Dom naroda Parlamenta FBiH, kojim će se zaštititi imovina u vlasništvu FBiH jer je primijećena ustaljena praksa sudova u FBiH da mijenjaju predmet izvršenja u korist tražitelja izvršenja s novčanog potraživanja na upis zabilježbe založnog prava nad dionicama gospodarskih subjekata u vlasništvu FBiH, županija, općina i gradova.

Porezna uprava određuje tržišnu vrijednost nekretnine u FBiH, i to prije njezine prodajePorezna uprava FBiH morat će u budućnosti odrediti realnu tržišnu cijenu nekretnine ili zemljišta u vlasništvu općine, grada, županije ili entiteta, koja se bude prodavala na temelju pravomoćnih sudskih odluka.

Razlog za ovakvu odluku je u činjenici da su se pojedinci, skupine…, koristeći zakonske propuste, za male iznose postali vlasnici atraktivnih zgrada, stanova, zemljišta, u državnom vlasništvu, piše Večernji list BiH.

Primjera u kojima su banke i privatne tvrtke postale vlasnice zgrada čija je tržišna vrijednost i do 10 puta veća od plaćene ima na stotine i tek su se ove godine vlasti u FBiH sjetile donijeti novi, dopunjeni Zakon o izvršnom postupku koji treba potvrditi Dom naroda Parlamenta FBiH, kojim će se, kako piše, “zaštititi imovina u vlasništvu FBiH jer je primijećena ustaljena praksa sudova u FBiH da mijenjaju predmet izvršenja u korist tražitelja izvršenja s novčanog potraživanja na upis zabilježbe založnog prava nad dionicama gospodarskih subjekata u vlasništvu FBiH, županija, općina i gradova”.

U novom prijedlogu stoji da ako nekretnina ne bude prodana ni na drugom ročištu, sud će u roku od najmanje 15 do najviše 30 dana zakazati treće ročište.

Za razliku od ranijih zakonskih rješenja koja su se mogla ignorirati i nekretnine prodati jako jeftino, na ponovljenom ročištu nekretnina može biti prodana bez ograničenja najniže cijene u odnosu na utvrđenu vrijednost isključivo uz prethodno pribavljenu suglasnost Porezne uprave FBiH.

Porezna uprava FBiH imat će pravo uskratiti suglasnost za predloženu cijenu nižu u odnosu na utvrđenu vrijednost i bit će dužna sudu predložiti realnu vrijednost za koju nekretnina može biti prodana.

Ovakve mjere donose se zbog toga što je primijećena praksa da se nekretnine na području FBiH preko izvršnog postupka na sudu prodaju za cijene koje su vrlo nisko ispod realnih i tržišnih, tako da nekretnine bivaju prodane u bescjenje, a čime se oštećuje proračun.

Porezna uprava FBiH zadužuje se da u budućnosti mora voditi računa o realnim i tržišnim cijenama nekretnina. Odgovornost preuzimaju sve razine vlasti u FBiH koje su dužne u svojim proračunima predvidjeti novčana sredstva za isplatu sudskih izvršnih rješenja na teret proračuna u iznosu od najmanje 0,3% od ukupno planiranih prihoda u proračunu.

Ovaj iznos moraju imati sve razine vlasti koje imaju izvršne sudske presude. Sumnjivim privatizacijskim postupcima, od kojih većina čeka sudski epilog, pojedinci i organizirane skupine nezakonitim radnjama postali su vlasnici i ogromnih poljoprivrednih površina i prateće infrastrukture koje su nekada bile u vlasništvu poljoprivrednih zadruga koje su radile u sklopu općina i gradova.

Zbog nezakonitih radnji u velikom broju općina, pogotovo onima u kojima su poljoprivredne zadruge u vrijeme bivše Jugoslavije jako dobro radile, ima primjera da pojedinci nadziru nekoliko hektara zemljišta koja su služila kao vinogradi te plantaže voća i povrća, kao i objekte.

Neki su te poljoprivredne površine, u sprezi s lokalnim vlastima, prenamijenili u građevinske i tamo izgradili zgrade ili su ih dalje po enormno visokim cijenama preprodali trećim osobama za gradnju poslovnih i prodajnih objekata. Pojedinci su se na taj način obogatili, a lokalne vlasti ostale bez vlasništva.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik