Skupi stambeni krediti bez učešća

Bez autora
Jul 07 2016

Na gotovo zamrlom tržištu nekretnina banke u Srbiji zaigrale su na novu kartu – neke od njih počele su da reklamiraju stambene kredite bez učešća i osiguranja kod Nacionalne korporacije što je za potencijalne klijente trošak i od nekoliko stotina evra. Iako kamate na stambene kredite nikada nisu bile niže veliko je pitanje da li će ovakav pristup imati efekta i značajnije podstaći građane da podstanarski staž zamene statusom višedecenijskih dužnika. Čak i uz ovakve, samo naizgled, primamljive povoljnosti bankari propuštaju da napomenu da je hipoteka i dalje nezaobilazna stavka, a kamate i dvostruko veće nego kada se pozajmica uzima uz obavezno učešće od 20 odsto i osiguranje kod NKOSK.

Skupi stambeni krediti bez učešćaNa gotovo zamrlom tržištu nekretnina banke u Srbiji zaigrale su na novu kartu – neke od njih počele su da reklamiraju stambene kredite bez učešća i osiguranja kod Nacionalne korporacije što je za potencijalne klijente trošak i od nekoliko stotina evra.

Iako kamate na stambene kredite nikada nisu bile niže veliko je pitanje da li će ovakav pristup imati efekta i značajnije podstaći građane da podstanarski staž zamene statusom višedecenijskih dužnika.

Čak i uz ovakve, samo naizgled, primamljive povoljnosti bankari propuštaju da napomenu da je hipoteka i dalje nezaobilazna stavka, a kamate i dvostruko veće nego kada se pozajmica uzima uz obavezno učešće od 20 odsto i osiguranje kod NKOSK.

Evo i računice iz ponude jedne banke za stambeni kredit od 30.000 evra sa rokom otplate na 30 godina. Bez učešća i osiguranja kod NKOSK kamata bi bila 7,30 odsto, a mesečna rata oko 188 evra. Ali, ako bi se položilo učešće i kredit osigurao onda bi kamata bila značajno povoljnija – 3,60 odsto a rata oko 127 evra.

Na ovakav korak za sada se opredelilo svega nekoliko banaka koje računaju da bi svoj eventualni rizik mogle da nadoknade kroz više kamatne stope. Većina, sudeći po anketi koje je sprovela „Politika”, još ne povlači takve poteze jer procenjuju da je je trošak rizika za njih isuviše skup.

Ako kredit nije osiguran banke ostaju bez mogućnosti da Nacionalna korporacija privremeno preuze plaćanje obaveze dužnika (koji to više nije u mogućnosti) sve do trenutka prodaje nepokretnosti koja je pod hipotekom.

Kako komentarišu bankari, uzimanje pozajmice za kupovinu stana bez učešća i nije neka novost već više marketinški trik za privlačenje klijenata.

To je, kažu, oduvek postojalo kao rezervna varijanta za one koji nemaju novac za početno ulaganje. Ali i dalje u slučaju da se opredele za tu opciju moraju da stave pod hipoteku drugu nepokretnost koja je za 30 odsto vrednija od nekretnine koja se kupuje.

Narodna banka Srbije propisuje da je neophodno da odnos iznosa kredita prema vrednosti hipoteke bude 80 odsto i zato se za stambene kredite uglavnom traži učešće od 20 odsto ili depozit.

– Sve to može da se izbegne ako se pod hipoteku stavi druga nepokretnost za trećinu vrednija od pozajmice. Ako neke banke i odobravaju kredite bez osiguranja kod NKOSK one procenjuju svoj rizik i u odnosu na procenu određuju cenu kredita, objašnjavaju finansijski stručnjaci.

U Sosijete ženeral banci, recimo, svi stambeni krediti koji se odobravaju moraju da budu osigurani kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita. Postoji mogućnost, kao i kod ostalih, da klijent ne položi učešće, ali je obavezno stavljanje pod hipoteku druge (uknjižene) nepokretnosti čija je vrednost 30 odsto veća od iznosa kredita. Ali to, kako tvrde, ne menja visinu kamatne stope niti su ovakvi klijenti u nepovoljnijem polažaju u odnosu na ostale.

– Visina kamatne stope ne zavisi od toga da li je klijent položio učešće ili stavio pod hipoteku drugu nepokretnost, 30 odsto vredniju od iznosa odobrenog kredita. Kamate su u oba slučaja iste– ističu u ovoj banci. Isto su nam potvrdili i u NLB banci gde kažu da je „kamatna stopa identična bilo da se kredit odobrava sa učešćem ili uz uspostavljanje hipoteka na drugu, vredniju nekretninu”.

Prema podacima Udruženja banaka Srbije, prošlog meseca ukupan dug za stambene kredite u Srbiji bio je 376,8 milijardi dinara. To je, kako prenose mediji, svega 2,2 milijarde dinara više nego krajem prošle godine.

Ovaj podatak dovoljno govori zbog čega su banke prinuđene da izađu sa obećavajućim ponudama, čak i uz sopstveni rizik, jer dugo očekivano obaranje kamata na stambene kredite nije dalo očekivane rezultate.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik