Da li porez na izdavanje stanova može da uveća poreske prihode?

Bez autora
Jul 19 2016

Za lepšu sliku budžeta centralne države ovog leta zaslužni su poreznici. Poreski prihodi su povećani, a ekonomisti nemaju dilemu da je za to zaslužna bolja naplata poreza, ali i veća privredna aktivnost, kao i veći prihodi koji se ostvaruju po tom osnovu. Prema zvaničnim podacima poreski prihodi su zaključno sa majom iznosili 340 milijardi dinara. Od jeseni veći budžetski priliv očekuje se i po osnovu toga što država najavljuje strogu kontrolu vlasnika stanova koji zarađuju na izdavanju nekretnina. Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, podseća da je naplata poreskih prihoda bila u padu od 2012. godine pa do sredine 2014. godine.

Da li porez na izdavanje stanova može da uveća poreske prihodeZa lepšu sliku budžeta centralne države ovog leta zaslužni su poreznici. Poreski prihodi su povećani, a ekonomisti nemaju dilemu da je za to zaslužna bolja naplata poreza, ali i veća privredna aktivnost, kao i veći prihodi koji se ostvaruju po tom osnovu.

Prema zvaničnim podacima poreski prihodi su zaključno sa majom iznosili 340 milijardi dinara. Od jeseni veći budžetski priliv očekuje se i po osnovu toga što država najavljuje strogu kontrolu vlasnika stanova koji zarađuju na izdavanju nekretnina.

Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, podseća da je naplata poreskih prihoda bila u padu od 2012. godine pa do sredine 2014. godine.

– Efikasnost naplate međutim još nije dostigla nivo iz 2011. godine, a po tome je jasno da još ima prostora. Važno je da Poreska uprava dobro funkcioniše i da se politička konsolidacija ne sme odražavati na njen rad – kaže Arsić dodajući da je bolje da se fiskalna konsolidacija ostvaruje boljom naplatom poreza nego eventualnim povećanjem poreza.

Naš sagovornik prostor za povećanje naplate poreza vidi u tome što je siva ekonomija još uvek visoka, na nivou od 30 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). U pomenutom periodu kada je pala naplata poreza udeo sive ekonomije bio je još i veći, a sada se zapravo vratio na 30 odsto.

Što se tiče najava iz Poreske uprave da će država da počne strožu kontrolu naplate poreza na izdavanje stanodavcima nepoznato je koliko bi dodatnog novca moglo da bude inkasirano. Prema procenama, oko 260.000 stanova se izdaje u Srbiji, a od toga je oko 74.000 samo u Beogradu. Tek za jedan odsto izdatih stanova postoji i ugovor o zakupu.

U Poreskoj upravi Srbije kažu da preduzimaju aktivnosti kako bi poreski obveznici koji žele da poštuju zakon to mogli jednostavno i lako da urade. Kako bi motivisali stanodavce da plate porez na izdavanje, poreznici su napravili flajere, a pozivali su i građane da putem Poreskog alarma, prijavljuju one na koje sumnjaju da imaju stanare, a na to ne plaćaju porez.

Prema procenama, oko 260.000 stanova se izdaje u Srbiji, a od toga je oko 74.000 samo u Beogradu. Tek za jedan odsto izdatih stanova postoji i ugovor o zakupu.

Porez na izdavanje nekretnina iznosi 20 odsto iznosa kirije i posebna je vrsta poreza na dohodak građana. Prema sadašnjim rešenjima ukoliko neko ima dve nekretnine što znači da u jednoj ne živi, porez na imovinu veći je za stan u kome ne živi, dok za stan u kome živi ima pravo na plaćanje samo polovine iznosa poreza što je jedan vrsta pogodnosti za stanodavce.

Prema sadašnjim propisima, stanodavac ima pravo na poreski odbitak troškova za održavanje stana, poput krečenja, popravke ili promene bojlera, odnosno na smanjenje poreza.

– Za stanodavce je komplikovana procedura prijave da imaju podstanare. Ugovor moraju da overe. U slučaju da imaju troškove održavanja to moraju da posvedoče i računima. S druge strane neko ima podstanare samo šest meseci, a po propisima mora da ih odjavi. Sve to iziskuje mnogo vremena, i možda samo penzioner time može da se bavi. Kako će to da radi stanodavac koji živi u inostranstvu što je u današnje vreme čest slučaj. Upravo ta komplikovanost razlog je za izbegavanje plaćanja ovog poreza. Možda je neko rešenje da se porez na izdavanje prepolovi na deset odsto ukoliko se stanodavac odrekne prava na olakšice za troškove održavanja – smatra Arsić.

Inače, prinos na izdavanje stanova po oceni ovog ekonomiste nije velik, jer iznosi tri do četiri odsto u odnosu na vrednost stana i to bruto, što znači bez poreza. U Mađarskoj je prinos veći, jer obezbeđuje dodatni dohodak u vrednosti pet do sedam odsto vrednosti stana.

Već se čuju mišljenja da će poresku ažurnost države platiti podstanari, odnosno da će stanodavci povećati najam upravo za tih 20 odsto koliko iznosi porez na izdavanje. Različita su mišljenja da li će se to stvarno i dogoditi zbog niske platežne moći podstanara. Jer, poznato je da su cene najma stanova u Beogradu pale od početka krize. Ima i onih koji smatraju da će podstanarima koji sada plaćaju kiriju 200 evra bez ugovora o zakupu, vlasnici stanova od jeseni podići cenu zakupa na oko 240 evra.

Sada je praksa da su porez na izdavanje nekretnine plaćali oni koji su nekretninu izdavali firmama i strancima, jer kad pravno lice iznajmljuje prostor, mora da bude registrovano na adresi na kojoj i obavlja delatnost. To onda podrazumeva ugovor sa stanodavcem.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik