Poslovne vesti - Crna Gora

Vjetrenjače u funkciji do kraja septembra

Na visoravni Krnovo kod Nikšića postavljeno je 11 od planiranih 26 vjetroelektrana, a završetak tog energetskog projekta očekuje se najkasnije krajem septembra ili početkom oktobra.

Potpredsjednik Vlade, Petar Ivanović, tokom radne posjete Nikšiću boravio je i na Krnovu kako bi, prema njegovim riječima, pratili realizaciju tog projekta, čijim završetkom će Crna Gora dobiti dodatne količine električne energije.

“Na Krnovu smo bili i prije mjesec i od tada je puno urađeno. Sve vjetroelektrane se nalaze na lageru i veliki problem koji smo tada imali je u međuvremenu rješen. Danas se montira 12. vjetroelektrana, a sedam ranije postavljenih uvezane su u jednu tehnološku cjelinu, koja bi uz određene tehnološke pretpostavke mogla da bude aktivirana nezavisno od ostatka projekta“, saopštio je Ivanović na Krnovu.

On je dodao da izvođači radova očekuju da će, ukoliko ne bude vremenskih neprilika, prije svega vjetra, projekat u potpunosti biti završen do kraja septembra, odnosno početkom oktobra.

Predsjednik nikšićke Opštine, Veselin Grbović, podsjetio je da su vjetrenjače nešto manje snage od tri megavata (MW), odnsono da je njihova ukupna snaga 72 MW.

„Riječ je, kako su nam kazali stručnjaci iz General Electrica, o jednom jedan od najvećih blokova u svijetu koji je urađen sa tolikom snagom. To je investicija koja je ukupno, sa dalekovodom do Brezana i trafostanicom koja se tamo radi, vrijedna 120 do 130 miliona eura i jedna je od najvećih, ne samo u Nikšiću već i u Crnoj Gori“, kazao je Grbović.

Prva vjetrenergana na Krnovu dopremljena je 1. juna, a njeni djelovi dužine do 50 metara i težine 153 tone prevezeni su specijalnim kamionom.

Riječ je o energetskom projektu koji predviđa izgradnju 26 vjetrogeneratora, dvije trafostanice, priključne dalekovode i zgrade za održavanje na Krnovu. Ugovor za projekat su potpisali predstavnici Vlade i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Gradnja vjetroelektrana na Krnovu, čija vrijednost je oko 120 miliona eura, počela je u maju prošle godine, a imaće instalisanu snagu 72 MW i godišnju proizvodnju od 200 do 230 gigavat sati (GWh).

Vjetroelektrane biće postavljene na nadmorskoj visini od oko 1,5 hiljada metara gdje je, prema procjenama, prosječna brzina vjetra od oko 5,5 do 6,5 metara u sekundi, a završetkom njihove izgradnje doprinijeće se ostvarenju nacionalnog cilja od 33 odsto udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji.

Projekat na Krnovu realizuju austrijska firma Ivicom Consulting i francuska kompanija Akuo energy, zastupnik za izgradnju je novoosnovana Krnovo Green Energy, a finansijeri uz EBRD su i Njemačka banka za razvoj (KfW) i francuska Investiciona kompanija za promovisanje ekonomske saradnje Proparco.

Značaj projekta je, kako se ocjenjuje, veoma veliki za ekonomiju Crne Gore, a njegova relizacija kasnila je zbog neriješenih imovinsko–pravnih odnosa i sporova sa vlasnicima zemljišta, nezadovoljnih procijenjenom vrijednosti njihovih nepokretnosti.

Prema ocjenama izrečenim prije početka realizacije projekta, vjetroelektrane na Krnovu su „prva investicija tako velikih razjmjera u kapacitete za proizvodnju električne energije u Crnoj Gori, još od 1980. godine”.

Kako se očekuje, taj projekat će dovesti i do “smanjenja emisije ugljen-dioksida kao da se sa puteva ukloni jedanaest hiljada automobila”.

Ugovor o zakupu državnog zemljišta na oko 20 godina, sa mogućnošću produženja maksimalno do pet godina, Crna Gora je zaključila 5. avgusta 2010. godine.

Za prvih 12 godina rada, kako se navodi u ugovoru, otkupna cijena električne energije proizvedene u vjetroelektrani je zagarantovana i ne može biti manja od 95,99 eura po megavat satu (MWh).