U fokusu - Bosna i Hercegovina

Niža zatezna kamata dijeli privrednike

Inicijativa za smanjenje zatezne kamatne stope za 6,25 odsto podijelila je poslovnu zajednicu Srpske, jer uredne platiše smatraju da bi izmjene zakonske regulative bile nagrada onima koji kasne sa plaćanjem dospjelih obaveza, dok zagovornici tog poteza ističu da je svako rasterećenje dobrodošlo.

Usljed nelikvidnosti koja je gorući problem u privredi RS mali broj privrednika uredno vraća podignute kredite ili u roku dospijeća plaća kupljenu robu i usluge.

Prema podacima Privredne komore RS koeficijent likvidnosti koji mjeri sposobnost vraćanja dospjelih obaveza u roku iznosio je lani 1,06. Koliko je mali broj likvidnih privrednih subjekata govori podatak da normalan koeficijent za održavanje tekuće likvidnosti iznosi 1,5.

U Narodnoj skupštini RS je još prošle godine predložena izmjena zakona koji se tiče zatezne kamate. S obzirom na to da su predložene izmjene predviđale promjenu više od polovine zakonskih odredaba, bilo je neophodno kreirati novi zakon.

Zbog toga je početkom godine predložen njegov nacrt, kojem su poslanici Narodne skupštine dali podršku sredinom marta. Ipak, privredna zajednica će se načekati da zatezna kamatna stopa sa sadašnjih 18,25 padne na 12 odsto, jer zakonska procedura kojom je predviđeno njeno smanjenje neće biti okončana ni do kraja ove godine.

Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević kaže da bi ovim potezom visina zatezne kamate koju plaćaju privrednici u RS i FBiH bila izjednačena.

- Neprihvatljivo je da proizvođači iz Srpske plaćaju veće penale na svaki dan kašnjenja u plaćanju dospjelih obaveza nego u FBiH. Svaka mjera koja bi rasteretila privredu je dobrodošla. Ipak, privrednici imaju podijeljena mišljenja i ne podržavaju najavljene izmjene, jer uredne platiše smatraju da bi na ovaj način neplatiše bile nagrađene - kaže Blagojević.

Potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić se protivi smanjenju zatezne kamate i zagovara stav da subjekti koji kasne sa plaćanjem obaveza moraju biti kažnjeni.

- Svi privredni subjekti moraju imati ravnopravan status. Donošenjem novog zakona bili bi destimulisani privrednici koji redovno plaćaju obaveze, jer je nemoguće da oni koji nezakonito posuđuju novac budu nagrađeni - kaže Trivić i dodaje da je nerealno da poslovni subjekat koji duguje drugom plati nerealno mali iznos penala za iznos štete koju je načinio svom povjeriocu.

Predlagači su u nacrtu zakona predvidjeli da bi smanjenjem zatezne kamate za 6,25 odsto uštede na godišnjem nivou iznosile 53 miliona maraka. Do ovog podatka predlagači su došli računajući da su dužnici 16,7 odsto bruto kredita koje su banke u Srpskoj plasirale u 2014. godini bili dužni platiti zateznu kamatu po stopi od 18,25 odsto.

Javni prihodi

Izmjenama zakona nije predviđeno smanjenje stope zatezne kamate na javne prihode i ona bi ostala na sadašnjih 21,9 odsto, kako naplata javnih prihoda Srpske ne bi bila dovedena u pitanje.

Predlagači, međutim, smatraju da bi smanjenje zatezne kamate za 6,25 odsto dovelo do rasta javnih prihoda, jer bi dužnici budžeta imali na raspolaganju više novčanih sredstava za izmirivanje obaveza prema budžetu RS.