Poslovne vesti - Bosna i Hercegovina

"Ljubija" se upisuje kao vlasnik milionske državne imovine?

Odluka o prodaji Rudnika željezne rude (RŽR)„Ljubija“ biće donesena poslije izbora, a u međuvremenu je rukovodstvo rudnika pokrenulo proceduru kako bi se upisali kao vlasnici kopa i zemljišta vrijednog 27 miliona KM na koje je ovaj rudnik do sada imao samo pravo korištenja, saznaje poslovni portal CAPITAL.ba.

RŽR „Ljubija“ podnio je zahtjev Investiciono-razvojnoj banci (IRB) RS za izdavanje potvrde o prijavljenim nekretninama iz početnog bilansa, na osnovu koje su pokrenuli postupak upisa prava vlasništva nad tim nekretninama kod Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS.

„Na osnovu zahtjeva RŽR ’Ljubija’ Investiciono-razvojna banka Republike Srpske izdala je 28. jula uvjerenje o nepokretnostima iz početnog bilansa stanja, koje su u programu privatizacije bile označene i iskazane kao imovina preduzeća. Sastavni dio uvjerenja je kopija poglavlja VIII iz Programa privatizacije državnog kapitala, u kojem su iskazane nekretnine“, potvrdili su za CAPITAL u IRB-u.

Radi se o izuzetnoj vrijednoj imovini koja se procjenjuje na oko 27 miliona KM odnosno, nezvanično, o 23,6 miliona kvadratnih metara zemljišta i 96 hiljada kvadratnih metara građevinskih objekata.

Međutim, upućeni tvrde da je cilj da se imovina uknjiži na rudnik i tako omogući da Skupština akcionara rudnika donese odluku o privatizaciji, a ne Narodna skupština RS čime bi se izbjeglo ponovo otvaranje ove afere koja je podigla veliku prašinu u javnosti i uzdrmala koaliciju DNS-SNSD.

Privatizacija prirodnih bogatstava bila bi kršenje Zakona o privatizaciji RS koji u članu 08. jasno propisuje da „Predmet privatizacije ne mogu biti prirodna bogatstva, dobra u opštoj upotrebi, objekti od opšteg kulturnog i istorijskog značaja, koja su preduzeću data na korišćenje“.

Direktor Rudnika „Ljubija“ Stanko Vujković za CAPITAL kaže da ove informacije nisu tačne i da oni po nalogu revizora prave novu procjenu imovine rudnika.

„Ta imovina je u knjigama ona jednim dijelom u državnom vlasništvu, a jednim dijelom u našem. Zakon je definisao šta može biti naša imovina, a šta ne. Postoji nešto što se zove zakon i mi od njega ne bježimo“, rekao je Vujković.

Odluka poslije izbora

Kada je u pitanju privatizacija RŽR „Ljubija“, Vujković je rekao da odluka neće biti donesena prije izbora. „Ministar industrije, energetike i rudarstva RS Petar Đokić je bio kod nas i rekao da se to sve prolongira do poslije izbora“, kazao je Vujković.

Vlada RS nedavno je sa sjednice Narodne skupštine RS povukla odluku o prodaji državnog kapitala u RŽR “Ljubija” izraelskoj kompaniji „Israeli Investment Group Inc“ uz obrazloženje da „Arcelor Mittal” ponovo želi da uđe u pregovarački proces o kupovini ovog rudnika. Rok za dostavljanje ponuda bio je 1. jul, a nove, poboljšanje ponude dostavili su i „Arcelor Mittal” i „Israeli Investment Group Inc“.

RŽR „Ljubija“ je 2004. godine sa kompanijom ArcelorMittal Holdings osnovalo zajedničko preduzeće „Arcelor Mittal“ Prijedor, u kojem je suvlasnik 49 odsto kapitala, što je u novčanom ekvivalentu tada iznosilo 24 miliona KM.

Vlada i resorno ministarstvo su u 2014. i 2015. godini vodili pregovore sa dva ponuđača zainteresovana za kupovinu akcija u RŽR „Ljubija“ i to „Israeli Investment Group – Overseas Inc“, Commonwealth of Dominica i „ArcelorMittal Holdings“ AG, Zug, Švajcarska.

U dokumentima koje je Vlada ranije proslijedila Narodnoj skupštini na usvajanje pisalo je da je ponuda „Israeli Investment Group“ u svim elementima bila bolja i povoljnija za Republiku Srpsku – u pogledu cijene, visine investicije, broja zaposlenih, garancija i drugo.

U toj ponudi, „Israeli Investment Group – Overseas Inc“ za kupovinu 64,99 posto akcija osnovnog kapitala nudi 53 miliona KM; investiciju za modernizaciju i razvoj rudnika i preradu rude u periodu od tri godine od najmanje 60 miliona KM, zadržavanje postojećeg broja radnika i dodatno, kroz tri godine na neodređeno radno vrijeme zapošljavanje, najmanje 300 radnika, te zadržavanje postojeće i proširenje djelatnosti akcionarskog društva.