Dobar rod obara cenu

Bez autora
Aug 28 2016

Žetva suncokreta je počela, a očekuje se rod od oko 700.000 tona. Stručnjaci kažu da do sada nismo imali toliko suncokreta. Ipak, dok su vremenski uslovi išli naruku ratarima, otkupna cena žitarica nije po volji poljoprivrednicima. Suncokreta ima na oko 210.000 hektara, što je i rekord u setvi, priča predsednik Fonda za žito. Prošle nedelje prinosi suncokreta bili su od tri do četiri tone po hektaru. Kukuruz je posejan na milion i dvadest hiljada hektara, dok će berba ranih hibrida početi polovinom septembra. Očekuje se rod kukuruza od osam miliona tona, dok će genetski nemodifikovane soje biti oko 600.000 tona.

Dobar rod obara cenuŽetva suncokreta je počela, a očekuje se rod od oko 700.000 tona. Stručnjaci kažu da do sada nismo imali toliko suncokreta. Ipak, dok su vremenski uslovi išli naruku ratarima, otkupna cena žitarica nije po volji poljoprivrednicima.

- Suncokreta ima na oko 210.000 hektara, što je i rekord u setvi - priča Vukosav Saković, predsednik Fonda za žito.

- Prošle nedelje prinosi suncokreta bili su od tri do četiri tone po hektaru. Kukuruz je posejan na milion i dvadest hiljada hektara, dok će berba ranih hibrida početi polovinom septembra. Očekuje se rod kukuruza od osam miliona tona, dok će genetski nemodifikovane soje biti oko 600.000 tona.

Dobar rod žitarica imaju i zemlje u regionu, Evropi i svetu. Nešto manje proizvođača soje ima u zemljama u okruženju, a po drugim ratarskim kulturama smo, kaže Saković, slični. Amerikanci, kao najveći proizvođači kukuruza, sada obaraju rekorde.

- Otkupne cene sada su znatno niže nego što su bile u aprilu - objašnjava Saković. - Suncokret je tad bio 360 evra za tonu, a danas je 300. Soja je bila između 380 i 400 evra, a sada je 340 evra po toni. I cena kukuruza je otišla dole, ali je malo verovatno da će ići još niže.

Bilo bi dobro da se način trgovanja malo promeni, i da neku robu prodaju unapred, kada je cena pristojna. Tako bi i rizik pojeftinjenja bio manji. To znači da unapred zaključe ugovore sa otkupljivačima, jer su tad cene solidne. Kod nas je, međutim, uvek logika, da će cene porasti i biti bolje. Na tom čekanju svi gube.

Ponuda

Proizvođačima bi najviše odgovarao dobar rod i još bolje cene, ali to teško ide, objašnjava Saković. Definitivno cene koje padaju su kompenzovane dobrim prinosima, a to će poljoprivredni proizvođači retko kad priznati.

- Imali smo slučajeva da su i cene i prinosi niski - kaže Saković. - Kada je ponuda svuda dobra, i u regionu i na svetskom tržištu, normalno je da cene budu niže.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik