Poslovne vesti - Hrvatska

BDP u drugom tromjesečju porastao za 2,8%

Rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju ove godine premašio je prosječni rast u 28 zemalja članica EU-a na godišnjoj i tromjesečnoj razini, istaknuto je na konferenciji za novinare u Državnom zavodu za statistiku. Prema prvim procjenama DZS-a za drugo tromjesečje BDP je realno porastao za 2,8 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, odnosno za 2 posto prema sezonski prilagođenim podacima.

U zemljama EU-a prosječni rast u drugom tromjesečju iznosio je 1,8 posto na godišnjoj razini prema sezonski prilagođenim podacima, a u Hrvatskoj 2 posto. Najveći rast je u drugom tromjesečju zabilježila Rumunjska, od 5,9 posto, dok je negativnu stopu rasta zabilježila samo Grčka, od 0,7 posto.

Glavni je uzrok rasta hrvatskog BDP-a pojačana potrošnja kućanstava, zatim rast izvoza, koji je bio malo slabiji nego prije, ali je i dalje najvažnija komponenta hrvatskog gospodarstva te neočekivani porast državne potrošnje. Investicije također rastu već četvrto tromjesečje dosegnuvši stopu rasta od 6,3 posto, istaknuo je ravnatelj DZS-a Marko Krištof, dodavši da BDP kontinuirano raste od 2014. i prema originalnim i prema sezonski prilagođenim podacima.

Dodao je da je potrošnja države porasla za 2,6 posto, s tim da su izdaci za zaposlene, odnosno za djelatnosti javne uprave, obrazovanja i zdravstva uvećani 0,8 posto. Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava - za 3 posto.

Rast izvoza roba i usluga u tom je razdoblju dosegnuo 4,1 posto, usporivši s u prvom tromjesečju zabilježene stope rasta od 7,1 posto. Prema proizvodnoj metodi, naveo je Krištof, najveći doprinos je, kao i u prethodnom razdoblju, zabilježen u djelatnosti prerađivačke industrije. Slijedi trgovina, koja se iskazuje zajedno s ugostiteljstvom, turizmom i prijevozom, koja je u drugom tromjesečju porasla za 3,3 posto. Ohrabruje i znatan rast u građevinarstvu, od 4,3 posto u drugom tromjesečju, naveo je Krištof.

Horvat očekuje do kraja godine stopu rasta od 3 posto
Tehnički ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat ocijenio da bi do kraja godine, uz doprinos turističke sezone, stopa rasta mogla dosegnuti 3 posto. Istaknuo je da je proračun bio dimenzioniran na stopi rasta od 2 posto temeljem revitalizacije privatnog sektora i ustvrdio je da su u tome uspjeli. Ovaj rast je doprinos razvoju investicija i ulaganja u isključivo privatni sektor. Prema evidenciji Zavoda za mirovinsko osiguranje, gotovo je 100 tisuća novozaposlenih  i mislim da će do kraja godine, kada dobijemo doprinos od turističke sezone, rast biti negdje na razini od 3 posto, izjavio je Horvat.

Marić: Investicije rastu preko 6 posto, proračun gotovo uravnotežen
Tehnički ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je rast BDP-a u skladu s očekivanjima analitičara i Vlade. Uz stabilan i nešto malo usporen rast izvoza, u drugom tromjesečju je jako dobar rezultat polučila osobna potrošnja i, ono što jako ohrabruje, investicije, rekao je. Napomenuo je pritom da investicije rastu preko šest posto. Upitan za projekciju do kraja godine, Marić je odgovorio da rast u drugom tromjesečju i turistička sezona koja je u punom jeku, dižu Vladinu projekciju prema razini od 2,5 posto. Dodao je i kako proračunski deficit opće države za prvih pola godine iznosi svega 518 milijuna kuna, što je 0,2% BDP-a te najavio reviziju vladinih projekcija. "U prvih šest mjeseci približili smo se gotovo uravnoteženom proračunu - deficit je u odnosu na isto razdoblje lani niži za preko 5 milijardi kuna", poručio je Marić. EK i  rejting agencije to će prepoznati kao "jako dobar korak".

HGK: Rast BDP-a neočekivano visok
U Hrvatskoj gospodarskoj komori ocjenjuju kako je stopa rasta BDP-a u drugom tromjesečju ove godine premašila njihova očekivanja. Napominju da je među kategorijama domaće potražnje na rast BDP-a najviše utjecalo kretanje potrošnje stanovništva. Ta je kategorija, potaknuta rastom plaća, učincima pada cijene sirove nafte na raspodjelu potrošnje te rastom potrošačkog optimizma, imala tek nešto manji utjecaj od robnog izvoza. Značajan doprinos ostvarenom rastu BDP-a dale su investicije u fiksni kapital, koje su dijelom pod utjecajem korištenja europskih fondova, a dijelom oporavka poslovnog raspoloženja, također značajno povećane po stopi (6,3 posto) najvišoj od trećega kvartala 2008.

HUP: pozitivna vijest, no nema pretpostavki za dugoročan i stabilan rast
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavca Davor Majetić ocijenio je kako je vijest o nastavku rasta BDP-a pozitivna vijest za hrvatsko gospodarstvo, no usprkos tome nije znak da su stvorene pretpostavke za dugoročan i stabilan rast. Usprkos tome što rastemo i više od očekivanja, to nije znak da smo stvorili pretpostavke za dugoročan i stabilan rast koji će rezultirati osjetno boljim standardom hrvatskih građana, kazao je Majetić. Stope po kojima rastemo još su preniske da bismo mogli početi nadoknađivati zaostatak za drugim članicama Europske unije, a bolna je činjenica da smo i dalje jedna od najslabijih ekonomija, rekao je.

Orešković: Ova godina bit će sjajna
Premijer Tihomir Orešković na sjednici Vlade, uoči objave podataka, izrazio je uvjerenje da će podaci DZS-a pokazati rast BDP-a. Orešković je kazao da je uvjeren kako će ova godina biti sjajna godina te je naveo da će deficit biti manji od 3 posto BDP-a, da dug pada, izvoz raste i nezaposlenost pada. Dakle, držimo kontrolu, pozitivan rezultat ima i novac povučen iz fondova EU-a, rekao je Orešković, dodavši kako se može očekivati da će do kraja godine rejting agencije podići kreditni rejting Hrvatske.

Prema nedavno objavljenim podacima Ministarstva financija, Hrvatska je dosad ove godine iz fondova EU-a povukla 662 milijuna eura, odnosno oko 5 milijardi kuna te je 3 milijarde kuna u plusu u odnosu na uplate u europski proračun.