Slovenska središnja banka (Banka Slovenije) izdala je više preporuka kako bi banke i njihove klijente upozorila na potencijalne rizike pri budućem kreditiranju u situaciji pada kamatnih stopa i ponovnog oživljavanja tržišta nekretninama. Preporuke su uvedene kao mjera predostrožnosti i njima se ne utječe na poslovnu politiku banaka, a trenutno je stanje na kreditnom tržištu stabilno i bez rizika za opću financijsku stabilnost, navela je Slovenska središnja banka u priopćenju za javnost. Budući da je stambeno kreditiranje segment koji je jako izložen potencijalnim sistemskim rizicima u početku novog financijskog ciklusa, banke bi se prema preporukama trebale držati kriterija da godišnji troškovi servisiranja duga kod klijenata s dohodcima manjim od od 1700 eura mjesečno ne prelaze 50 posto njihovih primanja, a kod onih čija su mjesečna primanja iznad 1700 eura najviša mjesečna rata ne bi smjela prelaziti 67 posto plaće.
Slovenska središnja banka (Banka Slovenije) izdala je više preporuka kako bi banke i njihove klijente upozorila na potencijalne rizike pri budućem kreditiranju u situaciji pada kamatnih stopa i ponovnog oživljavanja tržišta nekretninama.
Preporuke su uvedene kao mjera predostrožnosti i njima se ne utječe na poslovnu politiku banaka, a trenutno je stanje na kreditnom tržištu stabilno i bez rizika za opću financijsku stabilnost, navela je Slovenska središnja banka u priopćenju za javnost.
Budući da je stambeno kreditiranje segment koji je jako izložen potencijalnim sistemskim rizicima u početku novog financijskog ciklusa, banke bi se prema preporukama trebale držati kriterija da godišnji troškovi servisiranja duga kod klijenata s dohodcima manjim od od 1700 eura mjesečno ne prelaze 50 posto njihovih primanja, a kod onih čija su mjesečna primanja iznad 1700 eura najviša mjesečna rata ne bi smjela prelaziti 67 posto plaće.
Središnja banka preporučila je i omjer između ovršnog prava na nekretninu koja se kreditira i odobrenog kredita, pa preporučuje da taj omjer ne prelazi 80 posto.