Poslovne vesti - Crna Gora

Prihodi će premašiti 850 miliona eura

Prihodi od turizma bi ove godine, prema procjenama Ministarstva održivog razvoja i turizma, trebalo da premaše 850 miliona eura, dok bi sezona mogla biti rekordna, saopštio je resorni ministar, Branimir Gvozdenović.

"Crnu Goru je u prvih sedam mjeseci posjetilo 864,09 hiljada turista, 3,7 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. U prvih sedam mjeseci ostvareno je 5,23 miliona noćenja, 0,5 odsto više nego u uprednom periodu", kazao je Gvozdenović agenciji Mina-business.

On je dodao i da informacije kojima raspolaže Nacionalna turistička organizacija (NTO) ukazuju na to da je avgust premašio sva očekivanja i da je prema broju turista, noćenja i prometu najbolji avgust do sada.

"Prva sedmica septembra bilježi sličan trend, odnosno skoro 20 odsto turista više nego u istom periodu prošle godine, a odlične su i najave za oktobar", rekao je Gvozdenović.

On je naveo da je, prema procjenama Centralne banke, u prvih sedam mjeseci ostvareno oko 400 miliona eura prihoda, što pokazuje rast u odnosu na prethodnu godinu kada je u istom periodu prihodovano 385 miliona eura.

"Kao što je evidentno, glavna sezona je bolja od prethodne, pa se očekuje i da postsezona bude bolja, kako u primorskim, tako i u sjevernim opštinama. Kada govorimo o strukturi gostiju ona je različita u predsezoni i sezoni. U predsezoni i postsezoni uglavnom su to gosti zapadnoevropskih tržišta, koji ne dolaze isključivo zbog sunca, mora i plaža, već više uživaju u ljepotama Crne Gore, prirodi, u aktivnom odmoru", saopštio je Gvozdenović.

Najviše gostiju iz regiona i Rusije

On je kazao da su tu glavna emitivna tržišta - Njemačka, Velika Britanija i Francuska, dok je ove godine izuzetna tražnja bila iz Holandije, odakle su nakon 30 godina uvedeni i čarter letovi.

"Što se tiče špica turističke sezone, glavni gosti stižu iz Srbije, regiona odnosno Bosne i Hercegovine (BiH) i Makedonije, kao i sa tržišta Rusije. Ta tržišta su konstantno prisutna u Crnoj Gori", rekao je Gvozdenović.

Ministar je dodao da su najveći broj noćenja ostvarili gosti iz Rusije i Srbije, za kojima slijede BiH, Francuska, Ukrajina i Velika Britanija. Zabilježen je i rast broja turista iz Slovačke 74 odsto, Španije 55 odsto, Holandije 54 odsto, Turske 45 odsto, Bugarske 43 odsto, Velika Britanija 42 odsto, Italije 30 odsto i Albanije 21odsto.

"Od vanevropskih zemalja, najveći rast je zabilježen kod turista iz Izraela 124 odsto, Čilea 81 odsto, Novog Zelanda 45 odsto, Brazila 32 odsto, Argentine 28 odsto i Južne Afrike 20 odsto", precizirao je Gvozdenović.

Rast broja turista se kontinuirano povećava

On je naveo da je prema podacima Aerodroma Crne Gore, promet aviona u prvih sedam mjeseci bio veći 9,7 odsto, a putnika 10,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Prema podacima Monteputa, kroz tunel Sozinu je prošlo 19,4 odsto više vozila i ostvaren je prihod 16,1 odsto veći nego u uporednom periodu. Podaci Nacionalnih parkova (NPCG) pokazuju da je prodato 2,6 odsto više ulaznica i da je evidentiran rast prihoda od 0,55 odsto.

Gvozdenović je saopštio i da je u Hotelskoj grupi (HG) Budvanska rivijera u prvih sedam mjeseci ostvareno povećanje fizičkog obima prometa od oko pet odsto u odnosu na uporedni period.

"Rast broja turista u Crnoj Gori, koji se kontinuirano povećava svake godine, svjedoči o rastućem značaju turizma, između ostalog i u privlačenju investicija, kreiranju novih poslova i radnih mjesta, stimulisanju razvoja privatnog sektora i većem prilivu novca usljed potrošnje koju ostvare turisti", kazao je Gvozdenović.

On je dodao da je prošle godine broj turista bio 19 odsto veći nego 2012. godine. Broj ostvarenih noćenja prošle godine je u odnosu na 2012. godinu porastao 20,8 odsto.

"U periodu od početka 2012. godine do početka ove, prihod od turizma je porastao 14,4 odsto, odnosno sa 700 miliona na 801 milion eura", rekao je Gvozdenović.

Dolazak renomiranih hotelskih brendova

On je saopštio da su, zahvaljujući odgovornoj politici i pažljivom tretiranju prioriteta u prethodnom periodu, stvoreni uslovi i početa realizacija kapitalnih projekata u turizmu, kao što su Porto Montenegro, Portonovi, Luštica Bay i Plavi horizonti.

"Stvoreni su preduslovi i za početak realizacije velikih turističkih projekata na sjeveru, na Bjelasici i Komovima. Renomirani hotelski brendovi, kao što su Aman, Regent, Ramada, Iberostar i Hilton, prisutni su u Crnoj Gori, dok je ugovoren dolazak One&Only-a, Ritz Carltona, Chedia, Westina i Four Points by Sheratona", naveo je Gvozdenović.

On je podsjetio da je u cilju unaprijeđenja regulatornog okvira donešeno više zakonskih i podzakonskih akata, a pristupilo se i izradi novog Zakona o turizmu, čija će rješenja omogućiti intenzivniji razvoj nedovoljno razvijenih područja sa akcentom na sjeverni dio Crne Gore, širu podsticajnu politiku razvoju hotelskog biznisa, nove poslovne modele, kao i efikasnije suzbijanje poslovanja u sivoj ekonomiji.

"Tekuća politika i razvojna strategija Crne Gore prepoznaju turizam kao ključni privredni sektor čiji ekonomski kapacitet je pretpostavka dinamičnog razvoja i rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u narednom periodu. Crna Gora je značajno unaprijedila poslovni ambijent, što je rezultiralo visokim nivoom investicija, posebno u turističkom sektoru kroz ukidanje obaveze plaćanja naknade za komunalno opremanje za gradnju hotela kategorije četiri i pet zvjezdica, uvođenje progresivne stope oporezivanja koja omogućava veće poresko opterećenje hotelskih objekata sa tri i manje zvjezdica u prioritetnim turističkim zonama, smanjenje godišnjeg poreza na nepokretnosti do 30 odsto za hotele sa četiri zvjezdice i do 70 odsto za one sa pet zvjezdica, što je rezultiralo visokim nivoom investicija, posebno u turističkom sektoru", kazao je Gvozdenović.

On je naveo da je 2012. godine u Crnoj Gori bilo 84 hotela sa četiri zvjezdice sa 10,28 hiljada ležaja, dok ih je ove godini 131 sa 15,6 hiljada ležaja.

"U 2012. godini bilo je pet hotela sa pet zvjezdica sa 805 ležaja, dok ih je ove godine deset sa 1,38 hiljada ležaja. Dakle, u ovoj godini u odnosu na 2012. povećan je broj ležaja u hotelima sa četiri i pet zvjezdica sa 11,09 hiljada ležaja na 16,98 hiljada ležaja, što je povećanje od 53,2 odsto", rekao je Gvozdenović.

On je dodao da će se uvođenjem snižene stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) na usluge pripremanja i usluživanja hrane pića i napitaka u hotelima sa najmanje četiri zvjezdice u sjevernom regionu, odnosno sa najmanje pet zvjezdica u središnjem i primorskom regionu, koja će se primjenjivati od 1. januara 2018, dodatno podići konkurentnost turističke privrede.

"U cilju ravnomjernog regionalnog razvoja pokrenut je niz projekata koji imaju za cilj valorizaciju sjevera, prije svega prostora obuhvaćenog planom za Bjelasicu i Komove, a prioritet je razvoj skijališta Kolašin i Cmiljača u Bijelom Polju, Žarski – Mojkovac, kao i Savin kuk i Hajla, za koja je već opredijeljen dio sredstava", saopštio je Gvozdenović.

Crna Gora povezana sa preko 80 destinacija

On je kazao da je država preduzela niz aktivnosti kako bi se postepeno obezbijedila neophodna turistička infrastruktura kroz kapitalni budžet, dok se u saradnji sa Investiciono razvojnim fondom (IRF) sprovode aktivnosti u cilju stavljanja u funkciju neaktivnih hotela.

"Crna Gora je zbog geografskih karakteristika i stepena razvoja saobraćajne infrastrukture, pretežno aviodestinacija. Uz koordinaciju Ministarstva održivog razvoja i turizma, na naše tržište ušle su tri niskobudžetne kompanije - Ryanair, EasyJet i Wizzair. Dolaskom renomiranih tour operatora redovnim i čarter linijama, Crna Gora je povezana sa preko 80 destinacija, što je 33 više u odnosu na 2013. godinu", rekao je Gvozdenović.

On je naveo da je uz učešće nacionalne aviokompanije letove realizovalo čak 38 avio kompanija, duplo više nego 2013. godine. Urađene su, kako je kazao, i studije razvoja Luke Bar kao kruzing destinacije i sportskog turizma, koje će biti polazište za razvoj strategija u tim oblastima.

Slijedi izrada nove Strategije razvoja turizma

Gvozdenović je najavio da će ključne aktivnosti u turizmu u narednom periodu podrazumijevati nastavak započetih razvojnih projekata i stvaranje uslova za realizaciju projekata na prioritetnim turističkim lokacijama, kao što su Buljarica, Kraljičina plaža Dubovica, Velika plaža, Valdanos, Maljevik, hercegnovski dio poluostrva Luštica, Bjelasica i Komovi, Durmitor i Hajla.

"U narednom periodu pristupiće se izradi nove Strategije razvoja turizma. Uz strateški marketing plan čije donošenje se očekuje naredne godine i inoviranu Strategiju ljudskih resursa, postaviće se pretpostavke za stvaranje preduslova sa ciljem održivog turističkog razvoja, smanjenja sezonalnosti, ravnomjernog regionalnog razvoja i pozicioniranje Crne Gore kao visokokvalitetne turističke destinacije", saopštio je Gvozdenović.

Planirano je i, kako je dodao, donošenje strategija za razvoj ruralnog, kulturnog i nautičkog turizma.

"Novim mjerama ekonomske politike nastojimo da investicioni ambijent dodatno unaprijedimo, kako bi se podstakla ulaganja u objekate koji su u skladu sa vizijom Crne Gore kao visokokvalitetne turističke destinacije", rekao je Gvozdenović.

U naredne četiri godine 50 novih hotela

On je najavio da će se, u cilju podizanja konkurentnosti, raditi na daljem unaprijeđenju poslovnog ambijenta kroz obezbjeđenje povoljnih kreditnih sredstava za razvoj hotelskih kapaciteta i komplementarne turstičke ponude, podsticajnu politiku u sektoru turizma, optimizaciji poreske politike i unaprijeđenje dostupnosti.

"Razvoj postojećih i uvođenje novih hotelskih operatera biće realizovati kroz više od deset viskokvalitetnih mixed-used resorta. Pored postojećih brendiranih hotelskih operatera, od nedavno su potpisani ugovori sa Ritz Carltonom, Chedijem, Four Points by Sheratonom i Westinom, a interesovanje postoji i kod drugih renomiranih globalnih brendova", rekao je Gvozdenović.

On je dodao da se do 2020. godine planira gradnja ili početak izgradnje 50 novih hotela sa 2,5 hiljade ključeva.

"Razvoj visokokvalitetnog turizma zahtijeva adekvatne ljudske resurse, zbog čega ćemo posebnu pažnju posvetiti razvoju kadrovskih potencijala kroz unaprijeđenje sistema obrazovanja i sprovođenjem prakse u saradnji sa privatnim sektorom", poručio je Gvozdenović.

Akcenat će, kako je kazao, biti i na unaprijeđenju saobraćajne infrastrukture kroz jačanje interne saobraćajne komunikacije, kapaciteta aerodroma, izgradnju vodnog terminala na Aerodromu Tivat, jačanje kapaciteta Montenegro Airlinesa, uvođenje novih avioprevoznika, razvoj mreže hidroaviona i heliodroma na teritoriji Crne Gore i unaprijeđenje turističkog saobraćaja na graničnim prelazima.

"Nastojimo da, shodno strateškom cilju razvoja turizma, Crna Gora bude prepoznata kao cjelogodišnja turistička destinacija. U tom cilju realizuju se aktivnosti na planu stvaranja diverzifikovane i kvalitetne ponude, razvoju turističkih proizvoda za ciljne grupe turista i kreiranju i promovisanju autentičnih turističkih atrakcija", saopštio je Gvozdenović.

On je najavio da i da će Vlada u narednom periodu raditi na unaprijeđenju viznog režima i implementaciji elektronske vize, kako bi se dodatno olakšao i pojednostavio dolazak turista u Crnu Goru.