Investicije u energetiku teške četiri milijarde KM

Bez autora
Sep 15 2016

Na prostoru Republike Srpske u ovom trenutku se realizuju projekti u oblasti elektroenergetike vrijedni 3,2 milijarde KM, a kada se na tu cifru doda planirani projekat izgradnje termoelektrane (TE) Gacko 2, ukupna vrijednost investicija prelazi četiri milijarde KM. Iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS istakli su da su već ušli u pregovore u vezi s TE Gacko 2, te da je Vlada RS pokrenula aktivnosti u cilju što brže realizacije tog projekta, čija instalisana snaga bi iznosila oko 350 megavata. Oni su podsjetili da je u realizaciju projekta TE Stanari, instalisane snage 300 megavata, već investirano oko 950 miliona KM, te da je početak komercijalnog rada ovog energetskog objekta planiran za 20. septembar ove godine. Naime, TE Stanari je do kraja avgusta u elektromrežu BiH isporučila 912.000 megavati energije. Ona je nakon prve sinhronizacije u elektromrežu, obavljene u januaru, nastavila probni rad paralelno sa svim neophodnim procesima testiranja opreme i u cijeloj test fazi funkcionisala bez problema i unutar planiranih performansi ugrađene opreme.

Investicije u energetiku teške četiri milijarde KMNa prostoru Republike Srpske u ovom trenutku se realizuju projekti u oblasti elektroenergetike vrijedni 3,2 milijarde KM, a kada se na tu cifru doda planirani projekat izgradnje termoelektrane (TE) Gacko 2, ukupna vrijednost investicija prelazi četiri milijarde KM.

Iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS istakli su da su već ušli u pregovore u vezi s TE Gacko 2, te da je Vlada RS pokrenula aktivnosti u cilju što brže realizacije tog projekta, čija instalisana snaga bi iznosila oko 350 megavata.

Oni su podsjetili da je u realizaciju projekta TE Stanari, instalisane snage 300 megavata, već investirano oko 950 miliona KM, te da je početak komercijalnog rada ovog energetskog objekta planiran za 20. septembar ove godine. Naime, TE Stanari je do kraja avgusta u elektromrežu BiH isporučila 912.000 megavati energije. Ona je nakon prve sinhronizacije u elektromrežu, obavljene u januaru, nastavila probni rad paralelno sa svim neophodnim procesima testiranja opreme i u cijeloj test fazi funkcionisala bez problema i unutar planiranih performansi ugrađene opreme.

Iz resornog ministarstva kao najznačajnije elektroenergetske projekte koji se trenutno realizuju u RS navode TE Ugljevik 3, instalisane snage 600 megavata, čija je vrijednost 1,1 milijardu KM.

Nakon toga, slijede hidroelektrane (HE) Dabar iz sistema "Gornji horizonti", instalisane snage 160 megavata, vrijednosti 351,5 miliona KM, zatim HE Mrsovo na rijeci Lim, instalisane snage 37,3 megavata, čija je vrijednost 188 miliona KM, te HE na rijeci Neretvi - HE Ulog instalisane snage 35 megavata i šest malih hidroelektrana, u ukupnoj vrijednosti od 181,6 miliona maraka.

Kada su u pitanju potencijali vjetra, koji su u RS na veoma zavidnom nivou, trenutno se radi na dva parka vjetrenjača, i to vjetroelektrana Trusina na području opštine Nevesinje i vjetroelektrana Hrgud na području opštine Berkovići, svaki instalisane snage do 50 MW, a njihova izgradnja će koštati 270 miliona KM.

Činjenica koja još dodatno ohrabruje je da se strategijom razvoja energetike do 2030. godine planira investiranje u energetski sektor RS u iznosu od oko 11,5 milijardi KM. U cilju ispunjenja ekoloških standarda realizuje se i projekat odsumporavanja u RiTE Ugljevik, čija vrijednost investicije iznosi oko 170 miliona KM.

"Važno je podsjetiti da je izgradnja energetskih objekata, posebno objekata veće snage, izuzetno zahtjevna u tehničkom i finansijskom smislu i da traje u prosjeku od tri do pet godina, te se pripremne aktivnosti sprovode na izgradnji većine navedenih objekata. Izgrađeno je 14 malih hidroelektrana, čija je ukupna instalisana snaga oko 38 megavata, dok su građevinske dozvole pribavljene za još toliko malih hidroelektrana", rekli su u resornom ministarstvu. U planu je i izgradnja 20 malih solarnih elektrana, a koje će biti izgrađene u vrlo kratkom roku.

"U ovoj oblasti u RS u periodu od zadnjih nekoliko godina investirano je više od 1,3 milijarde KM", rekli su iz resornog ministarstva. Ono što je vrlo bitno jeste da je "Elektroprivreda RS" nosilac velikog broja ovih projekata.

Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, istakao je važnost pravilnog upravljanja resursima kroz činjenicu da onaj ko u budućnosti bude upravljao energijom imaće puno veći uticaj od onih koji ne stvore sebi tu mogućnost.

"Naš energetski potencijal je ono najbolje što možemo da ponudimo strancima i nešto po čemu možemo da budemo zanimljivi ulagačima. Nažalost, mi se moramo suočiti s realnošću, to jest činjenicom da RS nema sredstva za toliko velike projekte u većini slučajeva, mi ulažemo koliko možemo u skladu sa strategijom, to jest opredjeljenjem", rekao je on. Dodao je da ni slučajevi davanja pod koncesiju nisu loši po privredu i generalno RS, kako se znaju predstaviti.

"Ulagač koji uzme nešto pod koncesiju za to plaća naknadu, na kraju kada koncesija istekne sva postrojenja i ostali objekti koji su izgrađeni ostaju nama, ali se moramo pomiriti s činjenicom da neko kada uloži pare, mora i da zaradi nešto", kaže on.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik