Poslovne vesti - Srbija

Kongres voćara u Kragujevcu spaja naučna istraživanja i proizvodnju

Svake četvrte godine u Kragujevcu se održava Kongres voćara i vinograda koji spaja naučna istraživanja profesora sa fakulteta sa proizvodnjom voća i novim tehnologijama tretiranja zasada.

Kongres spaja naučne radove iz oblasti voćarstva i vinogradarstva prateći najsavremenije tehnologije sadnje i zaštite a održava se svake četvrte godine.

"Nama je cilj da rezultati našeg istraživanja dođu do krajnjih korisnika, da sve ono što mi radimo bude direktno primenjivo u praksi, a naravno najbolji način prenošenja takvog znanja jeste direktna komunikacija sa proizvođačima i svakako Institut za voćarstvo u poslednje vreme intenzivno radi na uspostavljanju saradnje sa proizvođačima. Kongres će dati jedne značajne smernice budućeg razvoja voćarske proizvodnje i nadam se da će zaista doprineti unapređenju voćarstva u budućnosti", kaže Prof. dr Milan Lukić, naučni saradnik na Institutu za voćarstvo u Čačku.

Na Kongresu su prezentovana 144 naučna rada autora iz 12 zemalja. Proizvođači iz Srbije mogli su da čuju o novim načinima tretiranja ploda ali i kako da povećaju prinos, prošire zasad ili se odluče za neku novu vrstu gajenja voća.

"Planirao sam hektar površine zbog toga što vidim perspektivu u tome i mislim da ću moći od te voćarske proizvodnje da se izdržavam, da ću imati neku zaradu i da će celokupna moja porodica moći od toga da živi u daljoj budućnosti", kaže Nikola Jelić, budući voćar.

"Ne moram ja ovde samo da se bavim visokom naukom, ne radi se o tome. Ovde sam da unapredim svoje znanje i to najviše u delu zaštite jer danas je postalo mnogo komplikovano izvesti kvalitetnu zaštitu šljive i uopšte voća do kraja, da bismo dobili zdrav i kvalitetan plod", dodaje voćar Dragan Janković.

"Borovnica ima veliku perspektivu u Srbiji zato što postoji jedan vremenski vakuum u periodu stizanja borovnice između Španije i Poljske, Holandije i Nemačke koji su i najveći proizvođači. Kod nas u Srbiji borovnica stiže jedno 15 dana pre nego što stigne kod njih", kaže njegov kolega Marko Maksimović.

Proizvođači su od eminentnih stručnjaka mogli da čuju i koje su voćne vrste najisplativije za gajenje ali i da se podsete nekih zaboravljenih biljnih vrsta koje mogu tek da dožive ekspanziju kod nas.

"U Crnoj Gori je napravljen pomak i već se sedam, osam godina organizuju Dani drenjina u Nikšiću. Nekih desetak proizvođača je već odlučilo da plantažno uzgaja drenjinu, mali problem je bio sa rasadnim materijalom. Voćka je poludivlja međutim jedan od ciljeva našeg rada, koji smo predstavili na Kongresu, jeste da probamo da se ova voćka uvede u plantažne zasade", kaže Prof. dr Vučeta Jaćimović, Biotehnički fakultet u Podgorici.

"Visoko žbunasta borovnica je vrsta koja pobuđuje veliko interesovanje poslednjih godina i mi imamo brojne investitore koji žele da podižu velike površine pod borovnicom. Ona se širi ne samo u brdsko planinskim područjima, gde može da daje i najbolje rezultate jer joj prirodni uslovi tu najviše odgovaraju, već se širi dosta i u ravničarskim područjima , na nižim nadmorskim visinama, pa čak i na nepogodnim zemljištima jer smo od ove godine počeli da radimo jednu novu tehnologiju gajenja u saksiji", dodaje prof. dr Jasminka Milivojević sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.

Veliki broj, naročito mladih proizvođača primenjuje nova znanja i savremene tehnologije gajenja što je i najveći cilj Kongresa - da spoji nauku sa praksom kako bi se naše voćarstvo i vinogradarstvo što brže razvijalo.