Stabilan rast CG ekonomije u 2016.

Bez autora
Sep 27 2016

Svjetska banka (SB) očekuje u ovoj godini stabilan rast crnogorske ekonomije, na nivou prošlogodišnjeg od 3,2 odsto, predvođen investicijama, saopštili su danas njeni predstavnici. Viši ekonomista SB za Hrvatsku, Crnu Goru i Sloveniju, Sanja Madžarević Šujster, kazala je da je na početku godine zabilježeno malo usporavanje ekonomije zbog zastoja u izdavanju građevinske dozvole za autoput. Očekujemo da će se do kraja godine ubrzati taj doprinos rastu. Velikim dijelom će i potrošnja, kako turistička tako i domaćeg stanovništva, dati veliki doprinos rastu. Taj rast je praćen i poboljšanjima na tržištu rada, rekla je Madžarević Šujster na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen deseti Redovni ekonomski izvještaja SB za jugoistočnu Evropu (JIE).

Stabilan rast CG ekonomije u 2016.Svjetska banka (SB) očekuje u ovoj godini stabilan rast crnogorske ekonomije, na nivou prošlogodišnjeg od 3,2 odsto, predvođen investicijama, saopštili su danas njeni predstavnici.

Viši ekonomista SB za Hrvatsku, Crnu Goru i Sloveniju, Sanja Madžarević Šujster, kazala je da je na početku godine zabilježeno malo usporavanje ekonomije zbog zastoja u izdavanju građevinske dozvole za autoput.

„Očekujemo da će se do kraja godine ubrzati taj doprinos rastu. Velikim dijelom će i potrošnja, kako turistička tako i domaćeg stanovništva, dati veliki doprinos rastu. Taj rast je praćen i poboljšanjima na tržištu rada“, rekla je Madžarević Šujster na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen deseti Redovni ekonomski izvještaja SB za jugoistočnu Evropu (JIE).

Regija JIE, na koju se izvještaj odnosi, obuhvata osim Crne Gore, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu (BiH), Kosovo, Makedoniju i Srbiju. U SB procjenjuju da će rast ekonomije u toj regiji u ovoj godini iznositi 2,7 odsto.

Prema projekcijama SB crnogorska ekonomija će naredne godine rasti po stopi od 3,6 odsto, a 2018. godine tri odsto.

Madžarević Šujster je objasnila da je rast u cijeloj regiji ojačao ove u odnosu na prošlu godinu.

„Imamo sada već dvije dobre godine kontinuiranog rasta. Ono što je važno je da se taj rast prelio i na tržište rada pa je prisutno povećanje stope zaposlenosti u cijeloj reigji. Ono što je važno da je taj rast dobrim dijelom u regiji generisan povećanjem spoljne potražnje“, dodala je Madžarević Šujster.

Prema njenim riječima, stopa nezaposlenosti je niža u cijeloj regiji u odnosu na prošlu godinu, ali je i dalje prilično visoka, na nivou od 25 odsto.

„U Crnoj Gori očekujemo da će do kraja godine stopa nezaposlenosti biti nešto veća nego prošle godine, ali to nije rezultat smanjenja ekonomske aktivnosti, već socijalne politke koja se odnosi na naknade za majke sa troje i više djece“, smatra Madžarević Šujster.

Ona je saopštila da je paradoks da je u periodu ekonomskog rasta evidentirano povećanje broja nezaposlenih, ali da je dobra vijest povećanje broja radno aktivnog stanovništva.

„Ovom politikom doživotnih naknada jedan disbalans u stopi participacije između žena i muškaraca će biti dodatno pogoršan“, upozorila je Madžarević Šujster.

U SB smatraju da je u regiji neophodno sprovesti određene strukturne reforme kojima bi se osnažio početni oporavak.

„Potrebno je eliminisati destimulanse i barijere za formalno zapošljavanje, a u Crnoj Gori revidirati doživotne naknade. Potrebno je i unaprijediti poslovnu klimu, dok bi se u Crnoj Gori trebalo fokusirati na snaženje sistema izvršenja“, kazala je Madžarević Šujster.

Ona smatra i da bi u Crnoj Gori trebalo revidirati politike zarada, socijalnih davanja, penzija i investicione politike, u sklopu programa fiskalne konsolidacije.

„Trebalo bi sagledati pitanje zarada u javnom sektoru i to ne samo njihove visine već i veličine javnog sektora“, dodala je Madžarević Šujster.

U SB smatraju i da bi u Crnoj Gori trebalo podržati transfer tehnologija, standardizaciju, informatičko povezivanje, kao i preusmjeriti fokus državnih investicija na projekte u oblasti životne sredine uz korišćenje fondova Evropske unije (EU).

„U Crnoj Gori očekujemo ove godine produbljavanje spoljnog deficita. Takođe udio stranih direktnih investicija će biti nešto niži nego u prošloj godini, ali još u vrlo visokom udijelu pokriva spoljni deficit na tekućem računu“, rekla je Madžarević Šujster.

SB u Crnoj Gori, bez obzira na privremeno usporavanje deficita koje je prije svega vezano za nepovlačenje sredstva za izgradnju autoputa zbog kašenjenja u radovima, očekuje do kraja godine deficit koji bi mogao biti na nivou od osam odsto, kao i prošle godine, ukoliko ne dođe do rebalansa budžeta.

Na pitanje kako u SB komentarišu Vladin petogodišnji sanacioni plan javnog duga, koji je u pripremi, Madžarević Šujster je kazala da taj dokument daje prilično dug period za stabilizovanje rasta javnog duga i svođenje na nivo od 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

„Pet godina u situaciji gdje znate unaprijed da ćete se otprilike 20 odsto BDP-a još zadužiti da biste izradili autoput, nije tako dug period“, objasnila je Madžarević Šujster.

Ona je navela da SB priprema analizu javnih finansija, koja će biti predstavljena Vladi za mjesec.

„Ideja nije da režete rashode i u jednoj gdini uštedite deset odsto na strani rashoda. Ideja je da imate kvalitetnu javnu uslugu i siteme koji su sposobni da daju kvalitetnu javnu uslugu. Ne mislim samo na zdravstvo već i na javnu administraciju koja izdaje različite dokumente i koja može svojim procesima blokrati ekonomsku aktivnost ili je ojačati“, rekla je Madžarević Šujster.

Ona je navela da je u cijeloj JIE došlo do smanjenja fiskalnog deficita, a time i stabilizovanja javnog duga.

„Postoje rizici koji su vezani za domaće okruženje u regiji među kojima su i da nekoliko zemalja prolazi kroz predizobrne kampanje. S jedne strane to je rizik jer se u tim predizbornim utakmicama znaju desiti i neki koraci koji nijesu sasvim vjerodostojni“, ocijenila je Madžarević Šujster.

Novi politički ciklus je, kako je navela, rizik ali i šansa da se neke stvari i neke politike koje su bile odlagane u poslejdnjih godinu aktiviraju.

Uvoz u većini zemalja JIE je porastao, zabilježen je i oporavak kreditiranja i poslovne banke su dobro kapitalizovane, ali treba raditi na rješavanju nenaplativih kredita.

„U Crnoj Gori je dosta napravljeno na čišćenju nenaplativih kredita, ali su potrebni dodatni napori ka njihovom daljem smanjenju“, zaključila je Madžarević Šujster.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik