Kinezi zainteresovani da investiraju u svim oblastima privrede

Bez autora
Sep 29 2016

Sve je više najava da Kinezi žele da ulože u bukvalno "sve grane u Srbiji", a poslednje informacije govore da su zainteresovani da kupe beogradski PKB, kao i da Huavej želi partnerstvo sa "Telekomom Srbija". Od najavljenih 2,2 milijarde evra, za sada je ostvareno oko 220 miliona, koliko iznose do sada ostvarena ulaganja, dok u mnogim projektima NR Kina učestvuje kroz kredite date našoj državi za projekte poput "kineskog", odnosno Pupinovog mosta. Tokom posete privrednika iz Pekinga Privrednoj komori Beograda, kineski biznismeni su izrazili interesovanje za PKB, što je, posle partnerstva u Železari Smederevo drugi veliki ovogodišnji projekat koji podrazumeva kineske investicije. Kada su u pitanju projekti u kojima je Kina vlasnik kapitala, njihova vrednost u Srbiji je nešto veća od 220 miliona evra. U tom smislu, prema podacima Razvojne agencije Srbije, dve najveće kineske investicije u našoj zemlji su “Džonson elektrik” (visina ulaganja je 65 miliona evra) i “Mei Ta” (60 miliona evra).

Kinezi zainteresovani da investiraju u svim oblastima privredeSve je više najava da Kinezi žele da ulože u bukvalno "sve grane u Srbiji", a poslednje informacije govore da su zainteresovani da kupe beogradski PKB, kao i da Huavej želi partnerstvo sa "Telekomom Srbija".

Od najavljenih 2,2 milijarde evra, za sada je ostvareno oko 220 miliona, koliko iznose do sada ostvarena ulaganja, dok u mnogim projektima NR Kina učestvuje kroz kredite date našoj državi za projekte poput "kineskog", odnosno Pupinovog mosta.

Tokom posete privrednika iz Pekinga Privrednoj komori Beograda, kineski biznismeni su izrazili interesovanje za PKB, što je, posle partnerstva u Železari Smederevo drugi veliki ovogodišnji projekat koji podrazumeva kineske investicije.

Kada su u pitanju projekti u kojima je Kina vlasnik kapitala, njihova vrednost u Srbiji je nešto veća od 220 miliona evra. U tom smislu, prema podacima Razvojne agencije Srbije, dve najveće kineske investicije u našoj zemlji su “Džonson elektrik” (visina ulaganja je 65 miliona evra) i “Mei Ta” (60 miliona evra).

Širok dijapazon interesovanja Kineza u Srbiji

- NR Kina ima širok dijapazon interesovanja za ulaganja u Srbiji. Prema podacima NBS, za period od 2007. do 2013. ulaganja iz Kine bila su tek nešto veća od 20 miliona evra. Zatim je 2014. godine došlo još 84,4 a 2015. dodatnih 24 miliona evra - kažu za “Blic” u Ministarstvu privrede.

Ono što je sasvim sigurno, kažu upućeni, jeste da skoro ne postoji oblast poslovanja za koju nisu zainteresovani, odnosno gde nisu našli svoju računicu.

Najveći projekat je modernizacija pruge Beograd-Budimpešta vredan više od milijardu evra, za koji većinu novca daje Kina, dok Mađarska i Srbija učestvuju nešto manjim ulaganjima.

Nedavnom posetom kineskog predsednika Si Đinpinga Beogradu potpisan je međudržavni sporazum po kome će jedna kineska kompanija postati vlasnik fabrike sokova, marmelada i džemova “Budimka”. Kinezi su se obavezali da u firmu ulože 15 miliona evra i okupe oko 1.000 kooperanata iz zapadne Srbije koji će im biti sirovinska baza.

Kini ni telekomunikacije nisu strane, pa njihova kompanija “Huavej” učestvuje u rekonstrukciji telekomunikacione infrastrukture u Srbiji. Kineski ambasador u Srbiji Li Mančang najavio je da se sporazum između "Huaveja" i "Telekoma" očekuje u oktobru i biće još jedna kineska investicija.

Prema istraživanjima “Blica”, oblasti za koje su Kinezi najviše zainteresovani su i infrastruktura i energetika, ali i tekstilna i prehrambena industrija. Kineska kompanija CRBC potpisala je sporazum sa Gradom Beogradom o izgradnji industrijske zone, a kompanije za koje ova zemlja ne krije interesovanje su i “Petrohemija“ i RTB „Bor“.

Kinezi su zainteresovani i za druge energetske projekte u Srbiji poput HE “Đerdap 3” i TE “Kolubara B”, ali i za male elektrane. To je bio razlog što su u Ubu pre dve godine otvorili (elektroenergetska korporacija Sinomah Sieniisi - Sieniitisi) svoje predstavništvo za Evropu.

Krediti za infrastrukturu

Pored investicija, Kinezi su zainteresovani i za kreditiranje infrastrukturnih projekata. Primer za ovu vrstu poslovanja je Pupinov most ili kako su ga građani prozvali “kineski most” Zemun-Borča. Vrednost njegove izgradnje bila je 170 miliona evra, koji je finansirala i Srbija iz budžeta, ali i iz kredita koji je uzet kod kineske “Eksim” banke. Uslov za njegovo dobijanje bio je da najveći deo radova obavljaju kineske firme.

Isti slučaj je i sa izgradnjom novog bloka u termoelektrani “Kostolac”, čija je vrednost 715,6 miliona evra, i čiji je izvođač radova kineska kompanija CMEC.

Konsultant za strana ulaganja i ekonomista Milan Kovačević objašnjava da je NR Kina imala veliki suficit i da je njen kapital ostao plasiran u obaveznicama u Americi.

- Zato su promislili da je bolje da od tog novca daju kredite, uz to da njihove kompanije rade na projektima koje kreditiraju. Tako je, na primer, urađen Pupinov most. U suštini, Kina se pojavljuje na dosta mesta i oblasti jer kreditira projekte. To nije slučaj samo sa Srbijom, već i sa celim jugoistočnim tržištem - kaže Kovačević.

Ekonomista i konsultant Mahmud Bušatlija objašnjava da je u poslednjih pet godina Kina imala dve vlade i dva premijera, ali da su i jedan i drugi nedvosmisleno isticali da je politika Kine politika izvoza i uvoza roba i usluga.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik