Za opšti interes „uskače” i privatni kapital

Bez autora
Oct 18 2016

Ukupno 38 projekata u Srbiji dobilo je pozitivno mišljenje Komisije za javno-privatno partnerstvo u proteklih pet godina, od čega je počela realizacija oko polovine, mahom na lokalnom nivou.Ova vrsta ulaganja podrazumeva zajedničke akcije javnog sektora države ili lokalnih samouprava i privatnog sektora radi obezbeđenja funkcionisanja delatnosti od opšteg interesa i efikasnog i ekonomski održivog razvoja infrastrukture.

Za opšti interes „uskače” i privatni kapitalUkupno 38 projekata u Srbiji dobilo je pozitivno mišljenje Komisije za javno-privatno partnerstvo u proteklih pet godina, od čega je počela realizacija oko polovine, mahom na lokalnom nivou. Ova vrsta ulaganja podrazumeva zajedničke akcije javnog sektora države ili lokalnih samouprava i privatnog sektora radi obezbeđenja funkcionisanja delatnosti od opšteg interesa i efikasnog i ekonomski održivog razvoja infrastrukture.

- Reč je o projektima manjeg obima u oblasti gradsko-prigradskog prevoza putnika, javne rasvete, sakupljanja komunalnog otpada, proizvodnje toplotne i električne energije upotrebom obnovljivih izvora energije... - kaže, za "Novosti", Dragan Stevanović, predsednik Komisije za javno-privatno partnerstvo.

- Ali više je nego očigledno da javno-privatno partnerstvo postaje najrealnija opcija i za realizaciju lokalnih, regionalnih i nacionalnih infrastrukturnih projekata, jer se u poslednjih godinu dana sve veći broj ideja i programa kreće u tom pravcu.

Stevanović podseća na to da mehanizam javno-privatnih partnerstava (JPP) omogućava da država ili lokalna samouprava, umesto odvajanja sredstava iz budžeta ili kreditnog zaduživanja za izgradnju i razvoj infrastrukture ili pružanje usluga, uspostavi partnerski odnos s privatnim partnerom i na taj način obezbedi sredstva za ove poslove.

Do sada odobreni projekti uglavnom se odnose na gradsku javnu rasvetu, komunalne usluge, poput izgradnje kanalizacije, odnošenje otpada, deponije, javni gradski prevoz, a u poslednje vreme opštine i gradovi predlažu i projekte grejanja na biomasu.

Najozbiljniji i najveći predlog koji je Komisija odobrila je projekat Grada Beograda koji se odnosi na sanaciju i izgradnju deponije u Vinči. Ovaj projekat je vredan između 200 i 300 miliona evra, u zavisnosti od izbora tehnologije. Cilj je da privatni partner sanira postojeću deponiju, otvori novu i napravi postrojenje za proizvodnju električne energije iz otpada. Država na ovaj način planira da reši veliki komunalni, ali i ekološki problem Beograda.

Projekti koje su lokalne samouprave do sada predlagale obično su manjeg obima i vrednosti, iako ovaj mehanizam pruža mnogo veće mogućnosti.

- Ono što je neophodno uraditi i što Komisija već čini jeste stalna komunikacija i podrška lokalnim samoupravama. Veoma je važno da lokalne samouprave razumeju ovaj koncept i da prepoznaju mogućnost primene ovog mehanizma za sopstveni ekonomski razvoj - kaže predsednik Komisije.

Intenzivnija saradnja

- Srbija će intenzivirati saradnju sa onim zemljama koje imaju razvijen model ovakvog poslovanja - kaže Dragan Stevanović i dodaje da je u tom smislu bila veoma značajna i poseta premijera i ministara Francuskoj. Tom prilikom naglašena je podrška ove zemlje Srbiji za razvoj sistema za realizaciju projekata javno-privatnog partnerstva.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik