Građani u bankama čuvaju 164,8 milijardi kuna

Bez autora
Oct 26 2016

Porez na kamate otjerao je dio novca s oročenih knjižica u neoročenu štednju. Novac ljudi i dalje drže u bankama, ali se neki odlučuju na seobu: ne čuvaju ga više na oročenoj štednji, nego na štednji po viđenju kojom mogu raspolagati kad god zažele, ali uz bitno manje kamate. Dva su razloga tome. Porez i pad kamata. Jer porez na dohodak od kamata na štednju od 12 posto plus prirez, ne obračunava se na bankovne kamate za neoročenu ili štednju po viđenju, na kamate na novac na tekućim i žiroračunima ako ne prelaze 0,5 posto godišnje. Tome treba dodati činjenicu da se kamate na štednju značajno smanjuju i sve su više nalik europskim, pa su danas na eursku štednju oročenu dulje od godine dana gotovo upola manje nego lani i iznose prosječno po 1,12 posto. Tako su neki odlučili s oročene štednje, preseliti novac na tekuće, žiro ili a vista račune.

Građani u bankama čuvaju 164,8 milijardi kunaPorez na kamate otjerao je dio novca s oročenih knjižica u neoročenu štednju. Novac ljudi i dalje drže u bankama, ali se neki odlučuju na seobu: ne čuvaju ga više na oročenoj štednji, nego na štednji po viđenju kojom mogu raspolagati kad god zažele, ali uz bitno manje kamate. Dva su razloga tome. Porez i pad kamata.

Jer, kako piše Slobodna Dalmacija, porez na dohodak od kamata na štednju od 12 posto plus prirez, ne obračunava se na bankovne kamate za neoročenu ili štednju po viđenju, na kamate na novac na tekućim i žiroračunima ako ne prelaze 0,5 posto godišnje. Tome treba dodati činjenicu da se kamate na štednju značajno smanjuju i sve su više nalik europskim, pa su danas na eursku štednju oročenu dulje od godine dana gotovo upola manje nego lani i iznose prosječno po 1,12 posto. Tako su neki odlučili s oročene štednje, preseliti novac na tekuće, žiro ili a vista račune.

Građani, najveće štediše u zemlji, čijih je više od 80 posto od kompletnog novca na svim štednim računima u zemlji, u kolovozu, tradicionalno dobrom mjesecu za štednju koja raste zbog turističkih novčanica koje se presele i na bankovna konta, povećali su svoju štednju za 829 milijuna kuna. Tako su rujan štediše započele s ušteđevinom od 164,8 milijardi kuna. Premda im je štednja porasla na mjesečnoj razini, na godišnjoj je pala i to sedmi mjesec zaredom. U odnosu na prošlogodišnji kolovoz, na njihovim štednim i oročenim kontima, zabilježen je pad od jedne milijarde kuna te je na godišnjoj razina štednja stanovništva opala za 0,6 posto.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik