Poslovne vesti - Bosna i Hercegovina

Podižemo kredite, a ne koristimo besplatni novac iz IPA fondova

Uprkos tome što već osam godina dobija bespovratnu finansijsku pomoć od Evropske unije za razne sektore, BiH ne samo da ne povlači dovoljno dostupna sredstva, nego dolazi u situaciju da zbog neispunjavanja uslova gubi milione eura.

Izvještaj Evropskog revizorskog suda pokazao je da je finansijska pomoć EU za zemlje Zapadnog Balkana poslužila jačanju administrativnih kapaciteta u regionu. Ipak, revizori su naglasili da to mora biti stavljeno u kontekst značajnih nedostataka koji su svojstveni nacionalnim vlastima u regiji. Evropska unija je od 2007. godine u BiH investirala više od 580 miliona eura.

"Jedan od najboljih primjera podrške je EU Program za oporavak od poplava u vrijednosti od 43,52 miliona eura, od čega je EU finansirala 42,24 milliona eura. Kroz ovaj program je sanirano blizu 4.400 stambenih jedinica i javnih ustanova, uključujući škole i bolnice. Pružena je pomoć određenom broju malih i srednjih preduzeća, sačuvano je i stvoreno 5.600 radnih mjesta u zemlji", kazali su za Klix.ba iz Delegacije EU u BiH.

Prema podacima Delegacije za EU, od ukupnog iznosa IPA sredstava alociranih za BiH iz državnih programa IPA 2007-2013 (513,24 miliona eura), do 1. marta ove godine ugovoreno je 449,41 milion eura. Kada je riječ o aktuelnom budžetskom periodu, do prvog marta je ugovoreno 24 miliona eura.

"Nivo ugovaranja za 2014., 2015. i dio 2016. je ekstremno nizak. Očigledno je da će bez ispunjavanja kriterija povlačenje IPA sredstava ostati na ovako niskom nivou. To znači da umjesto bespovratnih sredstava, naša politička elita bira održavanje statusa quo, bira neprovođenje reformi i neispunjavanje kriterija, a umjesto toga uzima skupe kredite za finansiranje istih tih reformi ili infrastrukturnih projekata", ističe politolog i program menadžer CCI-ja Adis Arapović.

Zbog neuspjeha bh. vlasti izgubljeni milioni eura za poljoprivredu

Trenutno se provodi više od 300 IPA projekata u vrijednosti od oko 470 miliona eura. Pored toga, u periodu od 2014. do 2017. godine za BiH je izdvojeno 165,8 miliona eura za demokratiju i upravljanje, vladavinu prava i temeljna prava, konkurentnost i inovacije, lokalne strategije razvoja, obrazovanje, zapošljavanje i socijalne politike.

"Zbog nedostatka strategija za cijelu zemlju u sektorima kao što su transport, energija, okoliš i poljoprivreda i ruralni razvoj BiH svake godine gubi desetine miliona eura. U 2013. godini Evropska komisija morala je otkazati dva projekta poljoprivrede u vrijednosti od pet miliona eura zbog neuspjeha vlasti u BiH da postignu dogovor o domaćim strukturama o pružanju pomoći EU za poljoprivredu i ruralni razvoj i definisanje strategije ruralnog razvoja", kažu u Delegaciji EU.

Zbog nepostojanja strategije za cijelu zemlju u oblasti poljoprivrede, BiH rizikuje da izgubi 40 miliona eura za taj sektor u periodu od naredne četiri godine.

"Zabrinjavajuća je činjenica da je procenat iskorištenosti IPA sredstava za BiH iz godine u godinu bio sve niži, što je posljedica neprovođenja reformi i neispunjavanja uslova. Novi IPA ciklus ponovo ne ide u korist BiH, jer se naši kapaciteti za utrošak novca značajno ne podižu, još uvijek postoje blokade za neke značajne potprograme, tvrdi Arapović.

Za korištenje IPA II sredstava potrebne sektorske strategije

U aktuelnom budžetskom periodu BiH je na raspolaganju blizu 40 miliona eura pomoći godišnje, a 2017. će biti urađena revizija strateškog planskog dokumenta za BiH za IPA II.

"Ukoliko BiH pripremi cjelodržavne sektorske strategije, do 2020. može očekivati povećanje godišnjih iznosa pretpristupne pomoći EU", navode iz Direkcije za evropske integracije.

To znači da sve države korisnice trebaju imati sveobuhvatne strategije razvoja sektora za koje žele finansijsku podršku EU.

"IPA II sredstvima, između ostalih, mogu biti podržani reforma javne uprave, pravosuđe, borba protiv korupcije, azil, migracije, upravljanje granicama, unutrašnji poslovi, statistika, finansijska kontrola i lokalni integrisani razvoj", kazali su nam iz Direkcije za evropske integracije.

Evropska komisija je počela razgovore sa bh. vlastima o mogućoj provedbi sektorske budžetske podrške koja je uslovljena ispunjenjem zahtjeva, kao što su postojanje solidnog strateškog okvira i dobro upravljanje javnim finansijama. Putem budžetske podrške znatan dio sredstava se prenosi direktno u budžet BiH, dok Evropska komisija nadzire postignute rezultate u provedbi reformi. Na ovaj način bi se moglo podržati zapošljavanje ili bilo koji drugi sektor koji bi bh. vlasti naznačile kao prioritetan. Albanija, Crna Gora i Srbija su već počele koristiti ovaj modalitet, ističu iz Delegacije EU u BiH.