Nova stambena politika od 2017. godine

Bez autora
Dec 14 2016

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović izjavila je danas da Predlog zakona o stanovanju i održavanju zgrada treba da omogući da Srbija naredne godine dobije strategiju stambene politike. Mihajlović je, obrazlažući u Skupštini Srbije više zakonskih predloga, objasnila da novi zakon treba da obezbedi minimum održavanja zgrada, koji mora da postoji u svakoj zgradi kada je u pitanju bezbednost, pri čemu daje i osnovu za unapređenje energetske efikasnosti ovih objekata. Ona je upozorila na to da je 90 odsto stambenih objekata napravljeno bez uvažavanja standarda energetske efikasnosti, ističući istovremeno važnost racionalnog ponašanja u trošenju energije. Prema njenim rečima, stanari neće izdvajati ništa više novca za troškove održavanja nego što su do sada izdvajali. Mihajlović je, kada je reč o profesionalnim upravnicima zgrada, objasnila da je njihovo postojanje u EU obaveza, dodavši da je predloženim zakonom izbor na stanarima da li će izabrati svog upravnika koji će voditi računa o upravljanju zgradom.

Nova stambena politika od 2017. godinePotpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović izjavila je danas da Predlog zakona o stanovanju i održavanju zgrada treba da omogući da Srbija naredne godine dobije strategiju stambene politike.

Mihajlović je, obrazlažući u Skupštini Srbije više zakonskih predloga, objasnila da novi zakon treba da obezbedi minimum održavanja zgrada, koji mora da postoji u svakoj zgradi kada je u pitanju bezbednost, pri čemu daje i osnovu za unapređenje energetske efikasnosti ovih objekata.

Ona je upozorila na to da je 90 odsto stambenih objekata napravljeno bez uvažavanja standarda energetske efikasnosti, ističući istovremeno važnost racionalnog ponašanja u trošenju energije.

Prema njenim rečima, stanari neće izdvajati ništa više novca za troškove održavanja nego što su do sada izdvajali.

Mihajlović je, kada je reč o profesionalnim upravnicima zgrada, objasnila da je njihovo postojanje u EU obaveza, dodavši da je predloženim zakonom izbor na stanarima da li će izabrati svog upravnika koji će voditi računa o upravljanju zgradom.

Postoji mogućnost da upravnik bude stanar zgrade, ili da stanari zajedno sa Privrednom komorom donesu odluku o tome ko će upravljati zgradom, navela je ona.

U slučaju da tu ne bude dogovora, kako je dodala, lokalne samouprave će sa Privrednom komorom na određeni rok izabrati prinudnog upravnika, koji će postojati samo u onim objektima gde stanari ne mogu da se dogovore o upravljanju zgradom, a takav upravnik moraće da položi određene ispite i da poseduje licencu.

Prema njenim rečima, predloženi zakon prvi put rešava pitanje zaštićenih stanara i vlasnika stanara, a detaljno definiše odnos prema socijalnom stanovanju i grupe koje se pojavljuju kao korisnici socijalnog stanovanja – žrtve porodičnog i partnerskog nasilja i beskućnici.

Mihajlović je, govoreći o Predlogu o izmenama i dopunama Zakona o komunalnim delatnostima, objasnila da nova rešenja detaljno preciziraju šta su komunalne delatnosti, uvode princip konkurentnosti i mogućnost da se mnogo stabilnije finansiraju ove delatnosti.

Takođe, kako je dodala, ovo zakonsko rešenje će prvi put omogućiti da se uvažava mišljenje građana kada je reč o kvalitetu usluge.

Istovremeno, ona je izjavila da se Predlogom zakona o upravljanju aerodromima prvi put ta delatnost tretira kao opšti interes, uz napomenu da je već sada avio-saobraćaj u Srbiji uređen po svim standardima EU.

Pre dve godine broj putnika na Aerodromu “Nikola Tesla” u Beogradu bio je ispod dva miliona, dok danas beleži 4,8 miliona putnika, precizirala je Mihajlović i dodala da na teritoriji Srbije ima približno 30 malih aerodroma.

Obrazlažući potvrđivanje Mutilateralnog sporazuma o komercijalnim pravima u vanrednom vazdušnom avio-prevozu u Evropi, Mihajlović je navela da je taj sporazum usvojen 1956. godine i da su ga tada potpisale četiri države.

Prema njenoj oceni, koliko je ovaj dokument važan za razvoj vazdušnog saobraćaja pokazuje podatak da je danas 21 zemlja potpisnica tog sporazuma.

Naše nastojanje je da to bude i Srbija. Suština sporazuma odnosi se na uzak deo vanrednog javnog avio-prevoza, pre svega avio-taksi, prevoza vazduhoplovima do šest sedišta, hitne medicinske letove, letove za neka izdvojena područja, precizirala je Mihajlović.

Sporazum je, kako je navela, usklađen sa svim dokumentima naših vazduholovnih vlasti, ali isto tako i sa direktivama i dokumentima evropskih vazduhoplovnih vlasti.

Predlogom zakona o trasportu opasne robe predloženo je da Uprava za transport opasnog otpada prestaje da postoji i da se kompletna ta delatnost prebaci u okrilje Ministarstva, što je mnogo efikasnije rešenje, ocenila je ona.

Takođe, kako je napomenula, predloženo zakonsko rešenje vrlo jasno definiše uslove obavljanja unutrašnjeg i međunarodnog transporta opasne robe u drumskom, železničkom i vodnom saobraćaju, ali i sve uslove i obaveze koje moraju da imaju svi koji se bave ovom vrstom transporta.

Ona je, obrazlažući izmene Zakona o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama, podvukla da se novim rešenjima još više poboljšava sigurnost čitave procedure i procesa.

Komisija za javno-privatno partnerstvo, koju je Vlada Srbije osnovala 2012. godine, usvojila je 41 predlog projekata za javno-privatno partnerstvo i koncesije, od čega su 27 javno-privatno partnerstvo, 14 su koncesije, dok je do sada potpisano 17 ugovora.

Ovim dokumentom se pojašnjavaju i posebni oblici koncesije, poput koncesije za javne radove i koncesije za javne usluge, odnosno pravi se razlika između javno-privatnog partnerstva sa elementima koncesije i bez elemenata koncesije, zaključila je Mihajlović.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik