U fokusu - Bosna i Hercegovina

BiH i EU: Stimulacija poduzetništva

Ukupna vrijednost sredstava koja će se dodijeliti kroz EU ProLocal program za razvoj malih i srednjih preduzeća u BiH je tri miliona eura.

Sredinom oktobra objavljen je prvi javni poziv za EU ProLocal program koji finansiraju Evropska unija i njemačka vlada, namijenjen dinamičnijem ekonomskom i socijalnom razvoju u BiH, za dostavljanje prijedloga projekata za učešće u konkursu za dodjelu bespovratnih sredstava. Na poziv su se mogle prijaviti pojedinačne firme i razvojna partnerstva (privredna društva) čiji se prijedlozi projekata odnose na sektore metaloprerade, drvoprerade, agrobiznisa i turizma.

Nakon raspisivanja prvog javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru EU ProLocal programa (18. 10. 2016.), Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) je organizovao informativne sesije na kojima je zainteresovana javnost upoznata sa detaljima prvog poziva.

Ekonomski rast

Sesijama, koje su održane u Širokom Brijegu, Banjoj Luci i Zenici, prisustvovalo je 246 predstavnika malih i srednjih preduzeća, javnih institucija, razvojnih agencija, udruženja i drugih interesenata.

Ukupna vrijednost sredstava koja će se dodijeliti ovim pozivom je 5.867.490 KM ili tri miliona eura. Sve aktivnosti koje će se finansirati ovim sredstvima trebaju ostvariti efekat u partnerskim opštinama EU ProLocal programa.

Prema javnom pozivu, prihvatljivi aplikanti su mala i srednja preduzeća koja djeluju u metaloprerađivačkom sektoru, drvnom sektoru ili se bave agrobiznisom, poljoprivredne zadruge, registrovani klasteri, organizacije za podršku biznisu u partnerstvu sa najmanje 3 preduzeća i grupom preduzeća (minimalno 3 člana iz istog lanca vrijednosti).

Prihvatljive lokacije realizacije projektnih ideja su Prijedor, Prnjavor, Derventa, Gradiška, Laktaši, Kozarska Dubica i Srbac, Zenica, Gračanica, Brčko, Teslić, Tešanj, Žepče, Posušje, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Prozor-Rama, Jablanica i Konjic.

S obzirom na to da se projektne ideje koje uključuju grupe preduzeća u lancima vrijednosti ili klasterima ne mogu geografski ograničiti na navedene lokalitete, bitno je da se efekti implementacije takvih projekata osjećaju u navedenim sredinama.

Melvin Asin, šef kooperacije pri Delegaciji EU u BiH, na prezentaciji ovog programa istakao je da se nadaju da će ovim projektom uspjeti dalje stimulirati konkurentnost bh. malih i srednjih preduzeća, što bi trebalo rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta i ekonomskim rastom.

Karin Horhan, menadžerica projekta, pojasnila je da im je cilj pomoći bh. preduzećima da postanu konkurentnija i da ponude bolje proizvode koji će odgovarati zahtjevima tržišta. Smatra da će ovaj projekat uticati na poslovni učinak 1.500 farmera i 900 srednjih i malih preduzeća. Kako je pojasnila, na konkurentnost malih i srednjih preduzeća utiče poslovno okruženje u kojem rade, odnosno općine u kojima djeluju. Zbog toga se radi na tome da se pomogne i općinama koje podržavaju razvoj biznisa. Cilj je stvaranje povoljnog poslovnog okruženja.

Gligor Stojkov, stručnjak za grant i inovacije u projektu, istaknuo je da će iznos grantova biti od 15.000 do 50.000 eura za pojedinačna preduzeća, dok je za partnerstva predviđeno između 25.000 i 100.000 eura.

Zadovoljni privrednici

Predstavnica Privredne komore Republike Srpske Olivera Radić podsjetila je da je GIZ na prostoru BiH prisutan već dvije decenije, koliko i traje saradnja Komore s ovom organizacijom. Prema njenim riječima, ovakvi projekti su od izuzetnog značaja za razvoj poduzetništva, jer pomažu povećanju konkurentnosti malih i srednjih preduzeća kroz pružanje podrške uvođenju inovacija i primjenu inovativnih pristupa, kao i povećanju konkurentnosti četiri navedena sektora i jačanju poslovnih modela kroz pomoć u prevazilaženju nedostataka koji su prepreka daljem razvoju ovih sektora.

- Na taj način poboljšava se pristup tržištu kako lokalnom, tako i međunarodnom, umrežavanje i inovacije, optimizacija poslovnih procesa, te uvođenje novih metoda u radu, pojasnila je Radić.

Privrednici su, dodala je, najviše zainteresovani za optimizaciju poslovnih procesa i poboljšanje pristupa tržištu.

- Ovo je jedan od rijetkih projekata koji omogućava nabavku opreme u skladu s interesima privrednih društava. Istovremeno, vrši se i obuka radne snage kako bi finalni proizvod bio konkurentan ne samo na domaćem nego i međunarodnom tržištu. Naravno, projekte s kojima se aplicira treba znati pripremiti i uloga Komore je da preduzećima u tome pomogne. Pojedina privredna društva su za to već osposobljena, ali ovo je dobar uvod i priprema za veće aktivnosti koje će se na ovaj način otvoriti, napomenula je Radić.

Pojasnila je i da same ciljne grupe dolaze iz onih privrednih grana s kojima je GIZ i ranije surađivao, prije svega u oblasti metalske i drvoprerađivačke industrije.

Sandra Đukanović, generalna menadžerica kompanije Vendom iz Laktaša, kazala je da su podnijeli aplikaciju, odnosno projektu ProLocal ponudili ideju o nabavci mašine za plastifikaciju u završnoj obradi metala, u iznosu do 100 hiljada maraka.

- Ja već imam iskustvo s izradom ovakvih vrsta projekata. Istovremeno, naša kompanija 99 posto svojih proizvoda plasira na inostrana tržišta, pa nam je interes da povećamo konkurentnost, izjavila je Đukanović.

Kazala je da su u ovoj firmi zadovoljni i visinom sredstava za koja se može aplicirati, odnosno budžetom kojim ovaj projekt raspolaže.

- Sada smo u procesu vrednovanja naše aplikacije i konačan odgovor očekujemo u februaru naredne godine, navela je Đukanović.