Srpske penzije po meri MMF-a

Bez autora
Jan 05 2017

Finansijskim planom Penzijskog fonda za 2017. godinu obezbeđeno je dovoljno para za isplatu penzija i drugih novčanih naknada. Osim uvećanja penzija do 1,5 odsto, Fond za sada nema saznanja da li će biti još neke korekcije tokom 2017. godine.Ono što je sigurno, jeste da će se ovim usklađivanjem prosečna penzija, koja sada iznosi 23.466 dinara, povećati za 352 dinara i iznosiće 23.818 dinara, kaže Dragana Kalinović, direktor Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Srpske penzije po meri MMF-aFinansijskim planom Penzijskog fonda za 2017. godinu obezbeđeno je dovoljno para za isplatu penzija i drugih novčanih naknada. Osim uvećanja penzija do 1,5 odsto, Fond za sada nema saznanja da li će biti još neke korekcije tokom 2017. godine. Ono što je sigurno, jeste da će se ovim usklađivanjem prosečna penzija, koja sada iznosi 23.466 dinara, povećati za 352 dinara i iznosiće 23.818 dinara, kaže u razgovoru za „Politiku”, Dragana Kalinović, direktor Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

PIO fond je 2016. povećao naplatu doprinosa u odnosu na 2015. za oko 15 milijardi dinara, pa je zaključno s 23. decembrom, uplata veća od planiranih za 2,2 milijarde dinara. Ostvareni prihodi od doprinosa veći su u odnosu na isti period 2015. godine za 13,12 milijardi dinara ili 3,8 odsto.

Planirano učešće dotacija iz budžeta u 2016. godini za isplatu penzija smanjeno je s planiranih 37,19 procenata na 35 odsto. Naredne godine očekuje se da bude još niže i iznosi oko 33 odsto, kaže direktorka PIO fonda.

Upitana da li to znači da bi učešće penzija u narednoj godini moglo da bude na nivou od oko 11,3 odsto BDP-a, koliko od Srbije još od 2014. godine traži Misija međunarodnog monetarnog fonda (tada je učešće bilo 13,8 odsto), Kalinovićeva odgovara, da je već u 2016. godini to učešće iznosilo 11,8 odsto, a da će u 2017. biti 11,6 procenata, što je i željeni cilj MMF.

– Pozitivno kretanje u privredi i povećanje broja zaposlenih glavni su razlog za skok uplata doprinosa. Očekuje se da će u 2017. godini izvorni prihodi Fonda biti veći za 13,5 milijardi, a dotacije iz budžeta manje za oko 14,2 milijarde dinara. Iako je u 2016. godini broj zaposlenih u javnom sektoru nominalno smanjen za 9.000 odnosno za 1,3 odsto, a van javnog sektora veći za 75.926, znači, da je povećan ukupan broj prijavljenih na osiguranje za 66.925 – kaže naša sagovornica.

Novina u 2017. biće i izmena Zakona o PIO, posle čega bi privremena rešenja trebalo, posle tri godine da postanu trajna. To do sada nije bio slučaj, pa su pojedini penzioneri sve vreme dok su u penziji, primali privremene penzije.

– Odlukom da se oroči važenje privremenog rešenja, penzioneri će izbeći preplatu, odnosno situaciju da vraćaju višak para koji im je isplaćivan po osnovu tog rešenja. Najčešći razlog zbog koga su izdavana privremena rešenja u čak 99 odsto slučajeva je neažurnost poslodavaca, odnosno njihovo izbegavanje redovne uplate doprinosa, kaže Kalinovićeva.

Razlog može biti i nepostojanje podataka o prosečnoj godišnjoj zaradi u Republici za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na penziju, odnosno za poslednju godinu za koju po zakonu Fond mora da izračuna lični koeficijent. Konačna rešenja Fond PIO može da donese tek kada od poslodavaca dobije podatke o svim uplaćenim doprinosima za sve periode osiguranja, što često nije moguće, jer neke firme više ne postoje, objašnjava direktorka PIO fonda.

Uprkos protivljenju pojedinih penzionerskih udruženja što se imovina PIO fonda ustupa državi na upravljanje, Kalinovićeva kaže, da Penzijski fond nema kapacitet da samostalno upravlja specijalnim bolnicima za rehabilitaciju. Da bi Srbija nastavila da razvija banjski turizam neophodna je pomoć države.

– Kada kažem da Fond nema kapacitet ne mislim na kadrove, nego na činjenicu da Fond u vlasništvu ima samo zgrade, a da izvori mineralnih voda pripadaju državi. U tom smislu Fond u potpunosti podržava predlog vlade da ovom imovinom ubuduće upravlja država kako bi banjski centri za oporavak bili iskorišćeni za namenu za koju su i izgrađeni – smatra naša sagovornica.

Na pitanje da li će penzioneri kroz društveni standard, kakav je slučaj i sada, i ubuduće moći o trošku PIO fonda da koriste banje, ona naglašava, da se tu ništa neće promeniti.

– Promena vlasništva nad banjama apsolutno neće ništa promeniti u pogledu besplatnog oporavka penzionera. Bitno je da ove bolnice i rehabilitacioni centri mogu da ponude penzionerima ono što PIO fond zahteva. Zahvaljujući povećanju prihoda u 2017. godini moći ćemo da izdvojimo više sredstava za poboljšanje društvenog standarda, pa će u narednoj godini 1.250 penzionera više nego u 2016. moći da ide na besplatno lečenje – kaže direktora PIO fonda.

U interesu i države i Fonda je da se kroz privatizaciju obezbedi priliv para, poveća zaposlenost, što će direktno uticati na izvorne prihode Fonda. To je direktan finansijski efekat koji će se videti na strani prihoda.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik