Uterivačima, ipak, nenaplativi krediti

Bez autora
Jan 08 2017

Narodna banka Srbije je formirala radnu grupu koja treba da izradi propis po kome će i fondovi i agencije moći pored dugova firmi da otkupljuju i kredite koje ne mogu da otplate građani. Pritisak već duže vreme postoji i od ovih institucija, ali i od samih banaka, koje bi se na taj način rasteretile. Građani, s druge strane strepe poučeni dosadašnjim iskustvom sa uterivačima, ali kako kažu u centralnoj banci, sve će se učiniti da dužnici ne budu dovedeni u nepovoljniji položaj od onog u kome bi bili da njihovi dugovi nisu preneti u fondove i agencije. Propis se izrađuje po ugledu na regulativu koja važi i u EU uz nadzor NBS. Te institucije će svakako biti obveznici primene propisa o zaštiti korisnika finansijskih usluga koji je na snazi već šest godina, kažu u NBS. Dok se ne stvore uslovi za prelazak na nove propise, samo će banke i dalje moći da otkupljuju loše kredite stanovništva. To znači da će najranije polovinom ove godine da se razmatra regulativa, a do kraja 2017. bi došlo do njene primene.

Uterivačima, ipak, nenaplativi kreditiNarodna banka Srbije je formirala radnu grupu koja treba da izradi propis po kome će i fondovi i agencije moći pored dugova firmi da otkupljuju i kredite koje ne mogu da otplate građani. Pritisak već duže vreme postoji i od ovih institucija, ali i od samih banaka, koje bi se na taj način rasteretile.

Građani, s druge strane strepe poučeni dosadašnjim iskustvom sa uterivačima, ali kako kažu u centralnoj banci, sve će se učiniti da dužnici ne budu dovedeni u nepovoljniji položaj od onog u kome bi bili da njihovi dugovi nisu preneti u fondove i agencije.

Propis se izrađuje po ugledu na regulativu koja važi i u EU uz nadzor NBS.

- Te institucije će svakako biti obveznici primene propisa o zaštiti korisnika finansijskih usluga koji je na snazi već šest godina - kažu u NBS.

- Dok se ne stvore uslovi za prelazak na nove propise, samo će banke i dalje moći da otkupljuju loše kredite stanovništva.

To znači da će najranije polovinom ove godine da se razmatra regulativa, a do kraja 2017. bi došlo do njene primene.

Pitanje je zbog čega su toliko primamljivi fondovima i agencijama dugovi za kredite građana, koji su gotovo pet puta manji od kredita koje ne vraćaju firme.

- Čudno je što se su zainteresovali za obaveze stanovništva, a ne firmi od kojih mogu da naplate imovinu, pre svega nekretnine ili da dođu do povezanih preduzeća koji su pravo obezbeđenje kredita - kaže Đorđe Đukić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

- Građani su dobri dužnici i kada ne otplaćuju rate, uglavnom jer ostanu bez posla ili se dogodi neka tragedija u porodici, pa izgube primanja, a naslede dugove. U Evropi, a i regionu, fondovi i agencije za otkup nenaplativih potraživanja od banaka fokusirani su na preduzeća - dužnike. Naravno, i mi ćemo morati da uvedemo lični bankrot, ali uz mogućnost da građanin raspolaže delom svojih primanja.

Zarada

Kada banka proda obaveze klijenta koji ne može da otplaćuje kredit, obično je to po ceni koja se kreće od 10 do maksimalno 30 odsto od vrednosti duga. Time čisti svoje bilanse. Fond ili agencija ide u dalju naplatu. Kako je kod nas sve vrlo liberalno, do donošenja Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga, uterivači su od građana tražili i po nekoliko puta veće iznose.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik