Smanjen nivo nekvalitetnih kredita

Bez autora
Jan 09 2017

Nivo kredita u kategoriji nekvalitetnih ili teško naplativih prošle godine je iznosio 10,2 odsto kreditnog portfolija na nivou sistema i znatno je smanjen u odnosu na 2015. godinu, što je vanredno dobar rezultat, ocijenjeno je iz Udruženja banaka (UBCG). Generalni sekretar UBCG, Bratislav Pejaković, smatra da je taj problem kompleksan, ali da se sistemski i na nivou samih banaka puno uradilo na njegovoj sanaciji. Na tom je fonu je i najnovija inicijativa Centralne banke (CBCG) kroz Nacrt zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju. Ne rješavaju se problemi samo restrukturiranjem kapitala i kreditne zaduženosti, već kvalitetnom promjenom svjesti, poslovanja, a u cilju postizanja veće efikasnosti i adaptacije na nova tržišta i uslove poslovanja, rekao je Pejaković.

Smanjen nivo nekvalitetnih kreditaNivo kredita u kategoriji nekvalitetnih ili teško naplativih prošle godine je iznosio 10,2 odsto kreditnog portfolija na nivou sistema i znatno je smanjen u odnosu na 2015. godinu, što je vanredno dobar rezultat, ocijenjeno je iz Udruženja banaka (UBCG).

Generalni sekretar UBCG, Bratislav Pejaković, smatra da je taj problem kompleksan, ali da se sistemski i na nivou samih banaka puno uradilo na njegovoj sanaciji.

“Na tom je fonu je i najnovija inicijativa Centralne banke (CBCG) kroz Nacrt zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju. Ne rješavaju se problemi samo restrukturiranjem kapitala i kreditne zaduženosti, već kvalitetnom promjenom svjesti, poslovanja, a u cilju postizanja veće efikasnosti i adaptacije na nova tržišta i uslove poslovanja”, rekao je Pejaković u intervjuu agenciji Mina-business.

On je dodao da je, u dijelu realizacije hipotekovane ili stečene aktive banaka, problem generalno finansijska kriza koja se odražava kroz manjak voljnih kupaca za kupovinu nekretnina iz portfolija banaka.

“Tu se dodatno od banke želi kupiti uvijek ispod tržišne cijene, a banke sa druge strane moraju da pokriju nenaplativost kroz raspoloživi kolateral. Problem je što procjenjena vrijednost u trenutku plasmana može značajno da odstupa od današnjih tržišnih cijena, gdje operativno može doći do kritičkih komentara sa više strana ne uvažavajući ekonomsko finansijske uslove”, naveo je Pejaković.

On je kazao da sledstveno može postojati nesklad tumačenja 913 miliona eura u plasmanima i 2,6 milijardi upitne utrživosti, vrijednosti kolaterala usljed prikaza na ukupnom nivou, gdje je svaki plasman priča za sebe i time se mora izbjeći generalizacija.

 Pejaković je saopštio da će bilansi poslovanja crnogorskih banaka u prošloj godini biti poznati u ovom mjesecu, kada se zatvaraju knjige, ali i da posljednji raspoloživi izvještaj CBCG ukazuje na poboljšanje svih parametara kvaliteta aktive banaka.

“Finansijski rezultat je iskazan sa 23,7 miliona eura uz smanjenje loših kredita od 15,2 odsto na nivou bankarskog sistema u Crnoj Gori i znatno je smanjen u odnosu na procenat iz 2015. godine. Sa druge strane gubitak koji oglasi neka banka ne znači i nenaplativost sredstava, već predstavlja nenaplaćene plasmane u prethodnom periodu i odraz je u većem dijelu rezervacija“, rekao je Pejaković.

On je dodao da banka može da raspolaže kvalitetnim obezbjeđenjem za iste još nenaplaćene plasmane, čijom realizacijom se kroz vanredne prihode mijenja slika gubitka i u pogledu likvidnosti i kapitala same banke.

Pejaković je kazao da se među najvećim problemima sa kojima su se banke suočavale u prošloj godini može navesti likvidnost privrede, gdje klijenti počinju da kasne prema bankama i dobavljačima uslijed nemogućnosti naplate svojih potraživanja.

“Problem je i nivo nenaplaćenih obaveza prema državi, čime se remeti kompletan niz makroekonomskih pokazatelja koji se odražavaju na dinamiku kapitalnih investiranja, uposlenosti privrede i cijenu novca, a sve to na brzinu obrta novca kao bitnog monetarnog pokazatelja”, naveo je Pejaković.

Problem, prema njegovim riječima, predstavja i provjerljivost bilansnih iskaza koji mogu dovesti bankare u zabludu prilikom plasmana, kao i manjak finansijskih ekspertiza koje bi privrednici bili voljni da plate kako bi sagledali tržišnu, ekonomsku i finansijsku pozicioniranost.

“Efikasniji sudski postupci u naplatama potraživanja bili bi od velike koristi, ali i osnivanje garantnog fonda koji bi omogućio preduzetnicima da lakše pristupe bankarskim kreditima”, smatra Pejaković.

On je naveo da preporuka za rješavanje tih problema ne može biti mimo već poznatog, čemu treba prići sa jačom energijom, odnosno u pravcu usvajanja standarda, kreiranja dobrih investicionih uslova za priliv stranih investicija i adekvatne prezentacije, gdje bi trebalo isticati prednosti malog sistema i geografske pozicioniranosti.

“Uporedo treba raditi na kreiranju finansijskih usluga kojim raspolažu razvijeni. Mi ipak nijesmo dostigli nivo koji bi bio adekvatan, čime bi mogli da izazovemo da se sjedište firmi izmjesti recimo iz Luksemburga, Kipra ili Švajcarske u Crnu Goru, jer smo porezom na dobit vrlo atraktivni”, saopštio je Pejaković.

On je kazao da će kreditna aktivnost banaka u ovoj godini zavisiti od raspoloživog kapitala, pristupa jeftinijim izvorima novca i strategija svake pojedinačne banke.

“Depozitna baza od oko 2,85 milijardi eura i likvidnost banaka je na vrlo visokom nivou. Dobre firme i dobro pripremljeni kreditni zahtjevi će sigurno imati vrlo kvalitetan, pozitivan i brz odgovor bankara. Firme sa minusnim bilansima i negativnim pokazateljima poslovanja još teže će dobijati kredite, jer su banke komercijalne institucije odgovorne depozitarima i akcionarima u prvom redu”, objasnio je Pejaković.

On je podsjetio da kamatne stope u plasmanima u najvećem dijelu opredjeljuju troškovi depozita, operativni troškovi banke i procjenjeni rizici plasmana.

“Smanjenjem kamata na euro depozite, koje su u okruženju niže nego kod nas, stvaraju se uslovi za smanjenje kamate na kredite. Ipak, mora se naći mjera da ne dođe do neželjenog odliva depozita, koji su sami po sebi snaga svaka banke”, poručio je Pejaković.

On je dodao da varijetet veličine, strateških ciljeva i dostupnosti jeftinijem izvoru novca opredjeljuju ponašanje svake banke ponaosob.

“Mala smo sredina, pa se i nekim neformalnim pristupima želi podstaći kreditna aktivnost, ali učimo od uspješnih, gdje je John Rokfeler, iz čuvene bankarske porodice, jednom kazao da su prijateljstva proizišla iz poslovanja bolja nego poslovanje proizišlo iz prijateljstva. Eto zašto kažu da bankari nemaju emocije”, rekao je Pejaković.

On smatra da u pitanju nije pojedinac, nego procedure koje su standardizovane u većini zemalja, gdje postoje varijeteti od univerzalnih do specijalizacije banaka i standardi definisani kroz takozvane Bazelske principe poslovanja.

“I pored svega, dolazi do grešaka u plasmanima koji se moraju svesti na minimum”, zaključio je Pejaković.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik