Podrška privredi u ovoj godini 120 miliona

Bez autora
Jan 09 2017

Investiciono razvojni fond (IRF) je za ovu godinu planirao plasman sredstava za pružanje podrške crnogorskoj privredi u iznosu od 120 miliona eura, saopštio je predsjednik Odbora direktora te institucije, Zoran Vukčević. Preduzetnici u ovoj godini mogu očekivati da će novim instrumentima biti omogućen veći nivo dostupnosti finansijskih sredstava, kazao je Vukčević. On je rekao da je nezaposlenost glavni problem sa kojim se suočava Crna Gore, zbog čega je ključni izazov kako povećati privredni rast i razvoj. Da bi se podstakao rast i razvoj jedan od osnovnih zadataka je kako smanjiti ili čak eliminisati prepreke za potpuniju valorizaciju značajnih razvojnih potencijala države. Primarni cilj IRF-a je otvaranje novih radnih mjesta i podrška povećanju životnog standarda građana, poručio je Vukčević.

Podrška privredi u ovoj godini 120 milionaInvesticiono razvojni fond (IRF) je za ovu godinu planirao plasman sredstava za pružanje podrške crnogorskoj privredi u iznosu od 120 miliona eura, saopštio je predsjednik Odbora direktora te institucije, Zoran Vukčević.

“Preduzetnici u ovoj godini mogu očekivati da će novim instrumentima biti omogućen veći nivo dostupnosti finansijskih sredstava", kazao je Vukčević u intervjuu agenciji Mina-business.

On je rekao da je nezaposlenost glavni problem sa kojim se suočava Crna Gore, zbog čega je ključni izazov kako povećati privredni rast i razvoj.

“Da bi se podstakao rast i razvoj jedan od osnovnih zadataka je kako smanjiti ili čak eliminisati prepreke za potpuniju valorizaciju značajnih razvojnih potencijala države. Primarni cilj IRF-a je otvaranje novih radnih mjesta i podrška povećanju životnog standarda građana”, poručio je Vukčević.

On je dodao da su pored toga ciljevi i podrška posebnim ciljnim grupama, smanjenje regionalnih razlika, pružanje podrške prioritetnim sektorima, postojećim preduzećima i izvozu.

“U tom smislu, IRF će u ovoj godini kroz različite programe podrške, potencijalnim i budućim preduzetnicima, novim i postojećim malim i srednjim preduzećima i crnogorskoj privredi omogućiti povoljna kreditna sredstva. Zato će se kamate u ovoj godini smanjiti”, rekao je Vukčević.

Da bi se omogućilo da što više građana ''uzme stvar u svoje u ruke'' i sami riješe svoju egzistenciju, IRF će, kako je dodao, realizovati posebne kreditne linije namijenjene mladim koji su završili fakultete i koji se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), ženama koje imaju potencijala za biznis, kao i tehnološkim viškovima koji imaju uslova da se preduzetništvom ponovo zaposle.

“U tom pravcu, za ovu godinu IRF će tim ciljnim grupama posvetiti programe podrške kojim će se nuditi i beskamatna kreditna sredstva”, kazao je Vukčević.

On je saopštio da će IRF, s obzirom da je u prošloj godini pokrivenost uvoza izvozom iznosila svega 15,2 odsto, u ovoj realizovati posebne kreditne linije namijenjene preduzećima koja su izvozno orjentisana, odnosno biće kreirane kreditne linije za podsticaj izvoza.

“Takođe, da bi se obezbijedilo bolje korišćenje postojećih resursa, IRF će kroz razne kreditne linije podržati i 'green field' investicije i na taj način omogućiti nove kreditne linije za dalji podsticaj zapošljavanja”, objasnio je Vukčević.

On je ocijenio da je nedovoljno uspostavljena saradnja između sektora, tako da se iracionalno koriste domaći proizvodi.

“Zato će IRF realizovati različite instrumente kreditne podrške, kojima će se podržati veća kooperativnost između sektora, odnosno veće korišćenje domaćih proizvoda”, poručio je Vukčević.

On je saopštio da je prošla godina bila veliki izazov za IRF, jer su pokrenuti veliki investicioni projekti čime se i tražnja za kreditima očekivano povećala.

“U prilog tome govori i činjenica da je IRF u prošloj godini finansirao projekte u vrijednosti od oko 128,5 miliona eura i time sačuvao, odnosno otvorio preko 6,37 hiljada radnih mjesta. Od tog iznosa, oko 71,5 miliona eura je plasirano u vidu dugoročnih kredita, dok je preostalih oko 57 miliona eura izdvojeno za kratkoročno finansiranje”, precizirao je Vukčević.

Posmatrajući sektorski, najviše je uloženo u sektor turizma i ugostiteljstva i poljoprivrede, imajući u vidu da su najavljivane investicije u taj sektor počele sa realizacijom upravo u prošloj godini.

"Posebno nas raduje što je većina sredstava uložena u izgradnju novih i adaptaciju postojećih hotelskih kapaciteta što će doprinjeti obogaćivanju crnogorske turističke ponude i stvaranju novih radnih mjesta", kazao je Vukčević.

Prema njegovim riječima, IRF je u prošloj godini znatno olakšao i pristup kreditnim sredstvima pojedinim ciljnim grupama odnosno ženama i mladima u biznisu, start up-ovima, individualnim poljoprivrednim proizvođačima, kao i mladim, fakultetski obrazovanim ljudima, kroz otvaranje beskamatne kreditne linije za visokoškolce koji se nalaze na evidenciji ZZZ.

"Time smo podstakli crnogorska preduzeća na rast i razvoj, a sve sa ciljem otvaranja novih radnih mjesta. Zbog velike zainteresovanosti te ciljne grupe, beskamatna kreditna linija za visokoškolce će biti aktuelna i u ovoj godini sa ciljem da podstakne što veći broj mladih ljudi da uzmu 'stvar u svoje ruke' i svoju egzistenciju riješe pokretanjem privatnog biznisa i time postanu ekonomski nezavisni“, naveo je Vukčević.

On smatra da Crna Gora ima veliki ljudski potencijal u mladim ljudima koji, nakon završetka osnovnih i master studija, imaju neadekvatna znanja i vještine koja ne odgovaraju tržištu rada i koja nijesu preduzetnički orjentisana.

„Sa druge strane, poslodavci nemaju previše raspoloživih resursa za njihovo osposobljavanje. Takođe, u Crnoj Gori nema dovoljno preduzetničke kulture, ali ni tradicije kada je u pitanju biznis. Ako tome dodamo i nedovoljno preduzetničko znanje onda se suočavamo sa još većim problemom“, kazao je Vukčević.

Prema njegovim riječima, jedan od načina za prevazilaženje većine problema je unaprijeđenje nivoa znanja i sposobnosti preduzetnika, vlasnika i zaposlenih u sektoru malih i srednjih preduzeća, kako bi izgradili i ojačali svoje kapacitete u planiranju i odlučivanju i pokrenuli kapacitet ljudskih resursa za brži rast i razvoj poslovanja.

„Ono što ljude, takođe, najviše odvraća od pokretanja posla i ostvarenja ideje jesu finansijska ograničenja. Ipak, ukoliko postoji jasan plan koji zaista ima potencijala i isplativ je, investitori će se naći. Jedan od izvora finansiranja mogu biti krediti banaka i pored toga što su kamatne stope visoke“, dodao je Vukčević.

On je ocijenio da je u posljednje vrijeme IRF napravio značajan iskorak u obezbjeđenju finansija za potrebe preduzetnika i to po povoljnim uslovima. Kreditne linije koje su namijenjene posebnim ciljnim grupama su, kako smatra, i više nego povoljne.

„Kamatna stopa se kreće od dva do 2,5 odsto, grejs period do četiri godine i rok povraćaja do 12 godina. Za visokoškolce koji se nalaze na evidenciji ZZZ obezbijeđeni su beskamatni krediti. Za postojeća preduzeća kamatna stopa se kreće oko tri odsto“, precizirao je Vukčević.

Suština poslovne politike, prema njegovim riječima, jeste realizacija biznis ideje, jer samo u toj varijanti preduzetnik je u stanju da redovno izmiruje svoje obaveze.

“Isto tako poslovni princip IRF-a je da se posjećuje klijent, a ne da klijent dolazi u IRF. Takav pristup zahtijeva mnogo veći nivo angažovanja i razumijevanja od svih klijenata i šire društvene zajednice. Ali to je jedini put koji vodi ka uspjehu i koji ukupan biznis rizik svodi na najmanju moguću mjeru”, rekao je Vukčević.

On je podsjetio da je IRF za prošlu godinu planirao kreditno ulaganje u crnogorsku privredu u iznosu od 100 miliona eura, ali da je premašio planirani plasman sredstava za oko 28,5 miliona eura, odnosno 28,5 odsto više u odnosu na predviđeni kreditni potencijal.

"Stoga, možemo zaključiti da u Crnoj Gori, ipak, postoje preduzeća koja ulažu velike napore da prevaziđu glavne prepreke u poslovanju kako bi se ekonomija pozicionirala na putu prema održivom rastu", dodao je Vukčević.

On je ocijenio da Crna Gora, prije svega, nema dovoljno razvijenu preduzetničku kulturu, pa samim tim ni potreban nivo znanja kao osnovni uslov za pokretanje biznisa.

“Zato je potrebno da se posveti posebna pažnja stvaranju kadrova koji su preduzetnički orjentisani, kao i jačanju srednjeg i visokog menadžmenta u crnogorskim preduzećima, koji je ključan za dugoročni održiv rast i razvoj preduzeća. Potrebno znanje je najveća barijera za biznis”, kazao je Vukčević.

Uz to, kako je dodao, postoje i dalje određena ograničenja koja preduzećima otežavaju poslovanje, a to su nedovoljna bankarska podrška i visoke kamatne stope za plasirana sredstva, kao i već godinama aktuelni problemi velike kreditne zaduženosti i nelikvidnosti preduzeća.

"Pored navedenog, jedan od preduslova za dalji razvoj preduzetništva jeste stvaranje regulatornog okvira za održiva preduzeća i u tom cilju treba tražiti rješenja u stimulativnom finansiranju raznih oblika preduzetnika odnosno preduzeća, što bi imalo za rezultat bolje korišćenje proizvodnih, ali i prirodnih potencijala“, saopštio je Vukčević.

IRF crnogorskim privrednicima pruža i usluge faktoringa, odnosno mogućnost da naplate svoja potraživanja za prodatu robu ili obavljenu uslugu prije dospijeća za naplatu.

"To je posebno važno za one privrednike kojima je skraćenje roka naplate potraživanja ponekad od presudne važnosti za nastavak poslovanja. To se odnosi na individualne poljoprivredne proizvođače i male porodične firme. Na taj način smo uspjeli da sačuvamo preko 100 preduzeća i 1,3 hiljade radnih mjesta", poručio je Vukčević.

Od presudnog značaja je, kako je ocijenio, da mali proizvođači dobiju svoj novac za sedam dana umjesto za 120 ili 150 i na taj način im je omogućeno da nastave svoju proizvodnju.

"Veliki dio crnogorskih privrednika je prepoznao benefite ovog proizvoda što je olakšalo njegov plasman i proširilo našu bazu klijenata, pa će ukupan otkup potraživanja u prošloj godini premašiti iznos od oko 57 miliona eura", zaključio je Vukčević.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik