Poslovne vesti - Crna Gora

Potreban zajednički rad institucija i preduzetnica

Razvoj ženskog preduzetništva zahtijeva strpljiv i uporan rad državnih struktura i samih preduzetnica, ali je posebna potreba sazrijevanja svijesti o toj oblasti, kako bi koristili potencijale koji bi doprinijeli društvenom i ekonomskom razvoju, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).

Iz Stručne službe PKCG saopšteno je da je u cilju poboljšanja razvoja ženskog preduzetništva potrebno raditi na njegovoj afirmaciji i poboljšanju položaja i ekonomskom osnaživanju žena u društvu.

“Ekonomsko osnaživanje žena znači i njihovo veće učešće u donošenju odluka, prosperitetnije društvo, zdraviju ekonomiju i kompletniju ravnopravnost polova”, rekli su predstavnici PKCG agenciji Mina-business.

Oni smatraju da je od značaja za budući razvoj preduzetništva kod ženskog dijela populacije i pružanje kako finansijske, tako i nefinansijske podrške.

“To, prije svega, podrazumijeva kreditne linije za žensko preduzetništvo uz povoljnije rokove i kamatne stope, te u nefinansijskom dijelu organizaciju informativnih seminara i sastanaka, pružanje informacija onima koji žele da počnu i razvijaju biznis, edukacije preduzetnica u oblasti izrade biznis planova, istraživanje tržišta i razvoj marketing plana”, kazali su iz Komore.

Pored toga, potrebno je umrežavanje žena preduzetnica regiona i povezivanje kroz zajedničke projekte, kao i puna saradnja svih aktera javnog, privatnog i civilnog sektora kako bi preduzetnički potencijal žena dao svoj puni doprinos razvoju ekonomije i modernog društva.

“Crnu Goru, kao i većinu zemalja, karakteriše ženski paradoks – žene čine većinu u stanovništvu, ali manjinu u pristupu takozvanih povoljnih prilika, poslovnih poduhvata, zapošljavanju, učešću u vlasništvu nad poslovnim subjektima, u upravljačkoj funkciji u preduzećima i u političkom angažovanju”, podsjetili su iz PKCG.

Žensko preduzetništvo, kako su dodali, postaje realnost i jedan od glavnih faktora koji doprinosi razvoju ekonomije. Ono je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu, i taj je trend zahvatio podjednako sve zemlje, bez obzira na stepen ekonomskog razvoja.

“Razvijanjem ideje ženskog preduzetništva, stvaraju se preduslovi za otvaranje novih radnih mjesta, što omogućava razvoj društva u cjelini”, smatraju u PKCG.

U Crnoj Gori je, kako su rekli, uspostavljen pravni i institucijalni okvir i usvojene su politike i strateški dokumenti koji podržavaju unaprijeđenje ženskih prava i ekonomsko osnaživanje žena. Sve to utiče da se popravi ekonomski položaj žena u Crnoj Gori.

“Međutim, Crnu Goru uprkos tome karakteriše neravnopravan položaj žena u pogledu ostvarivanja ekonomskih prava, kao i lošiji položaj žena na tržištu u odnosu na mušku populaciju. Takođe žene su više prisutne u kategoriji neaktivnog stanovništva, kao i u sivoj ekonomiji”, naveli su iz PKCG.

Ta činjenica je, kako su kazali, zabrinjavajuća posebno imajući u vidu podatke da Crna Gora ima izuzetno jak potencijal kada je u pitanju broj žena sa visokim obrazovanjem, kojih je čak više od 60 odsto, odnosno 70 odsto od svih koji steknu magistarsku diplomu. To zahtijeva neophodne instrumente koji bi podržale žene da daju svoj puni doprinos društvu u kom žive.

“Mušku populaciju karakteriše značajno veći stepen preduzetničke aktivnosti, odnosno sopstveni posao posjeduje 19,2 odsto muškaraca, dok ovaj vid zaposlenja karakteriše svega 9,6 odsto žena”, precizirali su iz PKCG.

Pristup finansijama je, kako su ocijenili, osnovna prepreka prilikom započinjanja biznisa. Ipak, žene su u lošijem položaju od muškaraca posebno zbog činjenice da većina žena u Crnoj Gori ne posjeduje sopstvenu imovinu, te nije u mogućnosti da samostalno obezbijedi finansijska sredstva.

“Ženama je znatno otežano bavljenje biznisom i zbog usklađivanja brojnih obaveza u vezi sa upravljanjem domaćinstvom i odgajanje djece, kao i zbog ograničenog pristupa dječjim vrtićima, nedostatka znanja i vještina kada je u pitanju preduzetništvo”, rekli su iz Komore.

U Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za prošlu godinu navedeno je da žene i dalje nijesu dovoljno zastupljene na tržištu rada, kao i da su potrebne dodatne mjere za prevazilaženje problema neaktivnosti i nezaposlenosti među ženama.